Kada pozitivno razmišljanje zapravo postaje toksično za nas?

by Anđela Sabranović

U posljednje vrijeme kao da je postalo moderno pozitivno razmišljanje, pa čak i forsiranje optimizma u bilo kojem aspektu života. Vrijednosti kojima se vode optimistične osobe dokazano pomažu nositi se s brojnim životnim izazovima, no što učiniti kada pozitivno razmišljanje postane štetno?

Mnogi će tvrditi kako je u životu osim zdravlja najvažnije biti sretan i zadovoljan. I ima nešto u tome jer je upravo to ono čemu svi prirodno težimo. Međutim, sreća nije i ne mora biti jedina dobra emocija. Emocije ne moramo nužno dijeliti na dobre i loše jer sve one zajedno čine potpuni komplet kada je naša osobnost i naš život u pitanju. U svim životnim situacijama dobro je ostati realan i prihvatiti sve one manje drage emocije poput tuge, ljutnje, straha i nezadovoljstva. Na njih nije potrebno reagirati tako da ih se što prije treba riješiti kako bismo se ponovno osjećali bolje i nastavili tamo gdje smo stali, već je dobro prihvatiti ih te se u konačnici i isplakati ukoliko za to osjetimo potrebu. Svaka emocija za sebe je korisna i dolazi zbog raznih podražaja koje si trebamo dopustiti otkrivati u svrhu boljeg upoznavanja samih sebe. Uz cijeli raspon emocija koje osjećamo mi činimo osobu kakva jesmo i uz njih se suočavamo s brojnim situacijama u životu. Neprirodno je i neuobičajeno pomisliti kako bi sreća i zadovoljstvo trebali biti jedini ciljevi kojima se moramo približiti i težiti im. Brojni gubitci i tuge nas također mogu izgraditi i ojačati za sve što nas u životu tek očekuje.

U skladu s tim, kada osjećate tugu ili ljutnju, nije jedino ispravno rješenje pristupiti sebi uz prisilni optimizam nadajući se kako će vam to pomoći osjećati se bolje. Dajte si vremena i proživite te manje ugodne osjećaje na način koji vi smatrate najprikladnijim, u skladu s vašom osobnosti. Ne pokušavajte se praviti da te neugodne emocije ne postoje i da nisu dobrodošle te ih pošto-poto pokušati zamijeniti pozitivnim afirmacijama koje se sugeriraju iza svakog ugla. Uz takav obrazac ponašanja možete si nanijeti dodatnu štetu i sami sebi otežati brojne životne situacije. Upravo takav pristup ponekad pozitivnost karakterizira štetnom, a u psihologiji za to postoji i konkretan naziv – toksična pozitivnost. Ovaj izraz objašnjava vjerovanje da uvijek treba biti sretan i zahvalan, bez obzira na situaciju u kojoj se nalazili, što neminovno uključuje i potiskivanje spomenutih manje ugodnih osjećaja te nastojanje da budemo ono što zapravo nismo – optimisti pod svaku cijenu.

kako biti sretniji

Istina je da je život zaista težak i nepredvidljiv i prirodno je da pokušavamo balansirati kroz sve izazove nadajući se uvijek najboljem, ali raznolikost situacija, ljudi i osjećaja, bilo da se radi o nečemu pozitivnom ili negativnom, zapravo čini život bogatijim i iskustvenijim. Nastojte proživjeti svaku životnu situaciju baš takvom kakva je, dopustite sebi iskrenost i suosjećanje bez pretjeranog guranja besmislenih pozitivnih afirmacija istovremeno se praveći da se nešto loše uopće ne događa. Zaboravite na društvene mreže i sve ono što društvo nalaže da biste trebali. Živite po svojim pravilima i prihvatite put koji pripada samo vama.

Moglo bi vas zanimati i: Što je mentalni fitness i kako ga prakticirati u svakodnevici

Tekst: Dalia Žmegač-Kunić

Foto: Pinterest, Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!