Ulazak na tržište rada za mnoge mlade nije jednostavan prijelaz, nego razdoblje puno nesigurnosti, pitanja i osjećaja da ne znaju odakle krenuti. Posebno je to izraženo kod onih koji su završili obrazovne programe s manjim mogućnostima zapošljavanja, kao i kod mladih koji su školovanje prekinuli ranije. U takvim okolnostima lako se stvara osjećaj da su ostali negdje između onoga što su završili i onoga što tržište rada danas stvarno traži.
Upravo u toj točki profesionalno i karijerno savjetovanje može imati važnu ulogu. Ne kao brzo rješenje, nego kao prostor u kojem mladi mogu zastati, sagledati gdje su sada i što sve ipak imaju na raspolaganju.
„Mnogi mladi zapravo nikada nisu imali priliku sustavno promisliti o svojim interesima, sposobnostima i mogućnostima na tržištu rada. Karijerno savjetovanje omogućuje im da zastanu, sagledaju svoje potencijale i počnu planirati realne korake prema zapošljavanju“, kaže psihologinja iz Centra Sirius Ivana Belamarić.
Završena škola više ne jamči jasan put do posla
Jedan od najvećih problema za mlade sa slabije zapošljivim zanimanjima nije samo nedostatak ponude poslova, nego i to što često ne vide alternative. Završili su određeni program, stekli neku kvalifikaciju, ali se tržište rada u međuvremenu promijenilo ili je potražnja za njihovim zanimanjem ostala vrlo ograničena. U takvim situacijama lako je povjerovati da su mogućnosti uske ili da ih gotovo i nema.
No karijerno savjetovanje može pomoći upravo u tome da se slika proširi. Kroz takav proces mladi imaju priliku bolje razumjeti vlastite interese i sposobnosti, prepoznati vještine koje već posjeduju, istražiti mogućnosti dodatnog obrazovanja ili prekvalifikacije te početi graditi realniji i održiviji plan zapošljavanja.
„Često se pokaže da mladi imaju mnogo više kompetencija nego što sami misle. Vještine komunikacije, organizacije, brige o drugima ili kreativnog razmišljanja mogu biti vrlo vrijedne na tržištu rada, ali ih mladi često ne prepoznaju kao svoje prednosti“, objašnjava Belamarić.
Ono što je posebno važno jest i razumijevanje da suvremeno tržište rada više ne funkcionira kao nekad. Sve je manje linearnih karijernih puteva i sve je manje zanimanja u kojima se ostaje cijeli radni vijek. Fleksibilnost, spremnost na učenje i razvijanje novih vještina postaju jednako važni kao i formalno obrazovanje. Upravo zato karijerno savjetovanje danas nije luksuz ni dodatna opcija, nego važna podrška mladima koji traže svoje mjesto u promjenjivom profesionalnom okruženju.
Projekt It’s My Life
Takva vrsta podrške pruža se i kroz projekt It’s My Life, koji se provodi u partnerstvu organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske uz podršku programa Erasmus+. U okviru projekta mladi mogu sudjelovati u radionicama karijernog usmjeravanja, ali i u individualnim savjetovanjima u kojima detaljnije razgovaraju o svojim interesima, planovima i mogućnostima.
Kroz takav proces postupno se razvija jasnija slika o tome što žele, što mogu i koje konkretne korake mogu poduzeti kako bi se približili tržištu rada.
„Karijerno savjetovanje nije samo davanje savjeta o tome koje zanimanje odabrati. Ono je proces u kojem mladi uče razumjeti sebe, svoje mogućnosti i način na koji mogu aktivno upravljati vlastitim profesionalnim razvojem“, naglašava Ivana Belamarić.
Važan dio tog procesa jest i ohrabrivanje mladih da razmišljaju šire od svoje početne kvalifikacije. Ponekad upravo kombinacija različitih znanja i vještina otvara nove profesionalne puteve koji im prije nisu bili ni na radaru. Tako, primjerice, osoba sa strukovnim zanimanjem može kroz dodatne digitalne vještine, jačanje komunikacijskih kompetencija ili učenje stranih jezika značajno povećati svoju zapošljivost.
Karijerno savjetovanje pomaže mladima da prepoznaju svoje stvarne mogućnosti
Jednako tako, karijerno savjetovanje može pomoći mladima da prepoznaju vrijednost neformalnog obrazovanja, kraćih edukacija, tečajeva i drugih oblika učenja koji mogu postati važan korak prema poslu i većem osjećaju sigurnosti u vlastite mogućnosti.
U konačnici, cilj ovakvog savjetovanja nije samo pomoći mladima da pronađu posao, nego i da razviju unutarnji osjećaj da mogu aktivno sudjelovati u oblikovanju vlastitog puta.
„Kada mladi počnu vjerovati da mogu utjecati na vlastiti životni put, tada se počinju otvarati i nove mogućnosti“, zaključuje Belamarić.
Tekst: PR
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kad riječi nisu dovoljne: kako kreativne radionice pomažu mentalnom zdravlju mladih?