PIŠE: Anastazija Godić, psihoterapeutkinja
Koji je jedan od najljepših, ali i najzahtjevnijih poslova na svijetu?
Roditeljstvo.
U roditeljstvu rezultate svog truda ne vidimo odmah. Godinama ulažemo vrijeme, ljubav, energiju i strpljenje, a tek kasnije vidimo kako se sve to odrazilo na našu djecu.
Danas živimo u vremenu velikih očekivanja od svih. Od djece se očekuje da budu uspješna, samostalna, društvena i sretna. Roditelji često osjećaju odgovornost da im to omoguće, a majke pritom nerijetko preuzimaju dodatni teret. Osim što brinu o djeci, vode kućanstvo, rade ili razvijaju vlastiti posao, mnoge osjećaju da bi sve to trebale raditi bez pogreške.
Osjećaj krivnje
Nije zato čudno što se često javlja osjećaj krivnje, a posebno kod žena koje grade karijeru ili vlastiti posao. Krivnju osjećaju kada ostanu duže na poslu, odu na edukaciju ili networking ili požele sat vremena samo za sebe, zato što to doživljavaju kao nešto što oduzimaju svojoj djeci.
Kao psihoterapeutkinja često susrećem žene koje se pitaju jesu li dovoljno dobre majke upravo zato što ne provode sa svojom djecom onoliko vremena koliko bi željele. Međutim, osjećaj krivnje nije dokaz da ste dobra majka. Često je samo pokazatelj da od sebe očekujete više nego što bi očekivale od bilo koje druge osobe ili više nego što vam trenutne okolnosti dopuštaju.
Svako naše ponašanje ima namjenu smanjiti frustraciju koja nastaje kao razlika između onoga što želimo i onoga što mislimo da trebamo napraviti. Kada napravite nešto za sebe umjesto da budete s djetetom, može se javiti osjećaj krivnje, jer se to kosi sa slikom o tome kakva bi, prema vašem uvjerenju, dobra majka trebala biti. Krivnja tada postaje dio vašeg pokušaja da se nosite s tim unutarnjim sukobom. Istovremeno zaboravljate da trebate brinuti i o svojim potrebama i željama, a ne samo o djetetovim.
Provodim li dovoljno vremena sa svojom djecom?
Mnoge majke brinu provode li dovoljno vremena sa svojom djecom. Važno je znati da povezanost i kvalitetan odnos ne nastaje samo s brojem sati koje provedete zajedno, nego i kako provodite to vrijeme.
Nekih dana to će biti pola sata razgovora, zajedničke igre ili večere bez mobitela. Drugih dana provest ćete cijeli dan zajedno. Djeca ne mjere ljubav satom nego osjećajem da su viđena, saslušana i važna. Više pamte jeste li bile nasmijane ili zabrinute, mirne ili nervozne i kako su se osjećala uz vas.
Zato im osjećajem krivnje nesvjesno oduzimate sebe u onim trenucima koje možete posvetiti njima. To je slično kao da odmarate i pritom se kritizirate što jučer niste odmarale, umjesto da uživate što sada možete odmarati.
Takav način razmišljanja najčešće proizlazi iz uvjerenja da dobra majka svoje potrebe uvijek stavlja na posljednje mjesto. Mnoge od nas odrasle su uz takve poruke, izravne ili neizravne. Naučile smo da su potrebe drugih važnije od naših i da je briga o sebi oblik sebičnosti. Zbog toga se neke žene osjećaju loše kada zamole roditelje da pričuvaju dijete ili kada dio slobodnog vremena ulože u sebe i svoj osobni ili profesionalni razvoj.
S vremenom sam i sama naučila drugačije gledati na to. Trebalo mi je vremena da prihvatim da je mom sinu dobro s bakom kada mene nema i da ga ne zakidam time što radim nešto dobro za sebe. Bake i djedovi najčešće vole provoditi vrijeme s unucima. Za njih to onda nije samo obaveza nego i zadovoljstvo, kao i prilika za stvaranje vlastitog odnosa s unucima.
Iz prazne šalice ne možemo natočiti ništa
Kada govorim o brizi o sebi, ne mislim na savršenstvo niti na još jednu obvezu na popisu zadataka. Mislim na male stvari koje vam pomažu da se osjećate bolje u vlastitoj koži. To može biti kava s prijateljicom, šetnja, trening, knjiga, masaža, edukacija ili sat vremena mira bez ikakvih obaveza. Važno je da u tome uživate i da vas veseli.
Kaže se da iz prazne šalice ne možemo natočiti ništa. Kada smo iscrpljene, frustrirane i preopterećene, teško možemo biti dobre prema sebi i drugima na način na koji bismo željele.
S druge strane, kada zadovoljimo svoje potrebe za druženjem, odmorom, učenjem ili zabavom, punimo vlastite „baterije“ pozitivnom energijom koja nam treba za život. Tada imamo više strpljenja, energije i radosti koje možemo dijeliti s ljudima koje volimo.
Sjetite se kako se osjećate nakon ugodnog druženja ili aktivnosti koja vas veseli. Najčešće kući dolazimo opuštenije i zadovoljnije nego prije. Djeci nije potrebna majka koja je stalno uz njih, nego majka koja je dobro i koja brine i o sebi.
Partnerski odnos
Jednako je važno ne zaboraviti ni partnerski odnos. Prije nego što smo postali roditelji, bili smo partneri. U svakodnevnim obavezama lako je zanemariti taj dio života, ali kvalitetan partnerski odnos često predstavlja važan izvor podrške za cijelu obitelj. Ne trebate raditi ništa spektakularno. Male stvari poput zajedničke šetnje, kava ili razgovor nakon što djeca zaspu imaju veći učinak nego što mislimo.
Kao roditelji često brinemo jesu li djeca dobro, što osjećaju i treba li im nešto. Ta briga je prirodna i važna, ali nije dobro kada je pretjerana. Sjećam se jednog trenutka iz vlastitog roditeljskog iskustva. Moj sin je početkom osnovne škole ponekad djelovao zamišljeno ili tužno. Od njegove druge godine živimo sami i zato mi je uvijek bilo važno da zna kako sam tu za njega i da sa mnom može razgovarati o svemu. Taj dan sam ga nekoliko puta pitala muči li ga nešto, jer mi je djelovao zabrinuto. Smatrala sam to brigom za njegove osjećaje, ali njemu je bilo previše. U jednom trenutku se naljutio i rekao: „Nemoj me stalno pitati što me muči, jer onda mislim da me nešto treba mučiti, a ne muči me.“. Dodao je i da će mi sam reći ako bude imao problem.
Važno je usklađivati se s djecom, ali i sa sobom
Shvatila sam da ponekad pretjerana briga može proizvesti upravo suprotan učinak od onoga koji želimo. Postala sam kreativnija u razgovorima, a da ga ne opterećujem. Pitala bih ga kakav mu je bio dan ili što ima novo kod prijatelja. Uvijek je rado odgovarao, a često bi i sam započeo razgovor.
Roditeljstvo ne znači samo učiti djecu. Dok odrastaju, i oni i mi prolazimo kroz razne faze koje imaju svoje prednosti i izazove. Važno je usklađivati se s djecom, ali i sa sobom.
Danas društvene mreže često stvaraju dojam da postoje „savršeni“ roditelji i „savršeni“ životi. Međutim, stvarni život izgleda drugačije. Nekih dana ćemo biti pune energije i sve će ići po planu. Drugih dana bit ćemo umorne, preopterećene ili jednostavno neraspoložene. Za mene to nije znak da nešto radimo pogrešno, nego da smo ljudi.
Nitko nije svaki dan 100 % sretan, produktivan i organiziran. Nitko nema stalno posloženu kuću, savršeno raspoloženje i neograničenu količinu strpljenja.
Za mene je korisnije fokusirati se na ono što imamo, što smo postigle i što svakodnevno činimo za sebe i svoju obitelj. Kada osvijestite koliko toga već radite i imate, osjećat ćete se zadovoljnije i mirnije. Kada osjećamo zahvalnost, ne možemo osjećati niti krivnju niti nezadovoljstvo.
Ne postoji čarobna formula za roditeljstvo
Ne postoji čarobna formula za roditeljstvo, kao što ne postoji ni savršena majka (ili otac). Postoji samo dovoljno dobra majka koja svaki dan daje najbolje što može u okolnostima u kojima se nalazi. Ako mene pitate, to je više nego dovoljno.
Djeca najviše uče iz onoga kako živimo, a ne samo iz onoga što im govorimo. Ako nikada ne odmarate, ne tražite pomoć i zanemarujete sebe, dijete upravo to uči kao model ponašanja.
Zato sljedeći put kada osjetite krivnju zato što ste otišle na edukaciju, poslovni sastanak ili jednostavno odvojile vrijeme za sebe, sjetite se da je briga o sebi dio roditeljstva i brige o djeci, a ne nešto čime štetite djeci.
Za kraj želim da zapamtite da vas djeca već vole takve kakve jeste i ne trebaju savršenu majku, nego onu koja ih voli i brine o njima, ali koja nije zaboravila sebe.
Tekst: Anastazija Godić, psihoterapeutkinja
Anastazija Godić diplomirana je socijalna radnica s 16 godina iskustva u radu na psihijatriji. Edukaciju iz realitetne psihoterapije završila je s međunarodnim ECP certifikatom, a danas vodi privatnu psihoterapijsku ordinaciju u Zagrebu. U radu s klijentima naglašava holistički pristup, jačanje kapaciteta i kvalitetan terapijski odnos, nudeći individualnu i grupnu terapiju, partnersko savjetovanje, grupe podrške, webinare i retreate. Njezin cilj je pomoći ljudima da pronađu ravnotežu, snagu i unutarnji mir u svakodnevnom životu.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Čitate li djeci na odmoru? Donosimo 3 preporuke slikovnica za ljeto