Možda zvuči pomalo dramatično, ali mišići listova doista imaju važnu ulogu u cirkulaciji. Toliko važnu da ih se ponekad metaforički naziva „drugim srcem“. Naravno, listovi ne mogu zamijeniti srce. No svaki put kada hodamo, penjemo se stepenicama, podižemo na prste ili samo pomičemo gležnjeve, mišići potkoljenice pomažu krvi da se iz nogu vrati prema srcu. I upravo zato dugotrajno sjedenje bez kretanja našem tijelu baš i nije najbolji prijatelj.
Srce pumpa krv bogatu kisikom kroz arterije prema cijelom tijelu. Kada krv stigne do nogu, mora se vratiti prema srcu kroz vene. Tu nastaje problem: mora putovati suprotno gravitaciji, a venski sustav nema snažnu pumpu poput srca. Tu uskaču mišići listova.
Kada se kontrahiraju tijekom hodanja ili podizanja pete, pritišću vene u potkoljenicama i guraju krv prema gore. Mali jednosmjerni zalisci u venama pritom sprečavaju da se krv između kontrakcija ponovno spusti prema stopalima. Svaki korak tako postaje mala pomoć cirkulaciji.
Što se događa kada taj sustav ne radi dovoljno dobro?
Kada je mišićna pumpa lista aktivna, pomaže spriječiti zadržavanje krvi u donjim ekstremitetima. Ako ne funkcionira dobro, mogu se pojaviti osjećaj težine u nogama, bolnost i oticanje gležnjeva, a dugoročno slabija funkcija može biti povezana i s problemima venske cirkulacije.
Zanimljivo je da istraživanja sugeriraju kako lošija funkcija ove „pumpe“ može biti povezana i sa širim zdravstvenim stanjem. U studiji iz 2020. godine analizirani su podaci 2.728 odraslih osoba koje su prošle vaskularna testiranja u Mayo Clinic. Osobe sa slabijom funkcijom mišićne pumpe lista tijekom narednih su godina imale višu stopu smrtnosti.
Nakon deset godina stopa smrtnosti iznosila je oko šest posto među osobama s normalnom funkcijom, a približno 18 posto među onima kod kojih je bila oslabljena. No to ne znači da su slabi listovi uzrokovali njihove smrti. Slabija funkcija može biti znak manjka fizičke aktivnosti, gubitka mišićne mase, problema sa zglobovima ili živcima te općenito lošijeg zdravstvenog stanja.
Veća studija pronašla je sličnu povezanost
Istraživanje Mayo Clinic objavljeno 2024. godine obuhvatilo je gotovo 6.000 pacijenata. I ponovno se pokazao sličan obrazac: što je mišićna pumpa lista tijekom pokreta izbacivala manje krvi, to je bio veći rizik od smrtnosti.
Osobe s najslabijom funkcijom imale su više nego dvostruko veći rizik u odnosu na one kod kojih su listovi učinkovito pomagali vraćanju krvi. I ova je studija bila opservacijska, što znači da ne može dokazati da će vježbanje listova produljiti život. Ali donosi još jedan dobar razlog da ne provedemo cijeli dan gotovo nepomično.
Dobra vijest je da za aktiviranje mišićne pumpe listova ne trebamo poseban trening. Najjednostavnija stvar koju možemo napraviti jest – hodati.
Svaki korak kontrahira mišiće lista. Isto se događa pri trčanju, penjanju stepenicama ili podizanju na prste. Ako većinu radnog dana provodite za stolom, dobro je redovito ustati i prošetati, umjesto da nekoliko sati ostanete u istom položaju.
A kada ustajanje nije moguće, možete napraviti nešto vrlo diskretno. Ostavite prednji dio stopala na podu i nekoliko puta podignite i spustite pete. Čak i jednostavno pomicanje gležnjeva gore-dolje aktivira mišiće potkoljenice.
Ni stajanje cijeli dan nije rješenje
Važno je naglasiti da zamjena cjelodnevnog sjedenja cjelodnevnim stajanjem nije nužno idealna. Ako samo stojimo bez pomicanja, mišići ne stišću vene na isti način kao tijekom kretanja. Zato je ključna riječ upravo pokret.
Nekoliko koraka, hodanje u mjestu ili podizanje i spuštanje peta mogu biti korisniji od dugotrajnog stajanja u istom položaju. Uz to, redovita tjelesna aktivnost pomaže očuvanju mišićne snage kako starimo.
Mali pokret ispod stola privukao je pažnju znanstvenika
Mišići lista mogli bi imati još jednu zanimljivu ulogu. U malom istraživanju iz 2022. godine znanstvenici su proučavali pokret nazvan soleus push-up, kojim se aktivira soleus – duboki mišić lista. Pokret je vrlo jednostavan: prednji dio stopala ostaje na podu, dok se peta ponavljano podiže i spušta.
Istraživači su primijetili da dugotrajnije kontrakcije soleusa povećavaju njegovu potrošnju energije te mogu utjecati na način na koji organizam nakon jela obrađuje glukozu i masti. Kasnija pilot-studija na samo deset osoba s predijabetesom pokazala je da je izvođenje pokreta tijekom dvosatnog testa opterećenja glukozom bilo povezano s otprilike trećinu manjim porastom šećera u krvi u usporedbi s običnim sjedenjem.
Rezultat je zanimljiv, ali treba ga promatrati oprezno: riječ je o vrlo malim istraživanjima, a sudionici pokret nisu izveli nekoliko puta, nego su ga ponavljali dulje vrijeme. Zato deset podizanja pete ispod stola nije zamjena za šetnju, trening ili medicinsku terapiju. Ali može biti još jedan podsjetnik da naše tijelo jednostavno nije stvoreno za sate potpune nepomičnosti.
Listovi možda nisu srce, ali srcu rade veliku uslugu
Naša tijela vole pokret puno više nego što ponekad mislimo. Ne mora svaki pokret biti trening. Ne moramo se presvući u sportsku odjeću, odraditi sat vremena vježbanja ili prijeći deset tisuća koraka da bismo tijelu učinili nešto dobro.
Možda je dovoljno češće ustati. Otići po čašu vode. Popeti se stepenicama. Prošetati tijekom telefonskog razgovora. Podignuti pete nekoliko puta dok čekamo da se skuha kava.
Jer svaki put kada se naši listovi kontrahiraju, oni rade nešto vrlo jednostavno, ali važno: pomažu krvi da se vrati kući – prema srcu. I možda je to još jedan lijep podsjetnik da se zdravlje često ne gradi velikim potezima, nego malim pokretima koje ponavljamo svaki dan.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Godinama nakon COVID-a mozak još pokazuje promjene: znanstvenici otkrili moguću vezu s hormonom sreće