Nađete li se u društvu osoba koje redoviti prakticiraju jogu, bez obzira podučavaju li ili praksu rade samo za sebe, možete čuti da su izabrale jogu kao životni stil. Što to znači pitate se? Isto tako, barem ja često imam priliku čuti kako je joga sekta, neka religija ili neke slične tvrdnje. Jasno mi je da se radi samo o nedovoljno upućenim osobama i nedovoljnom znanju, zato ću u ovoj kolumni pokušati objasniti što se to krije iza filozofije joge – joge kao stila života.
Filozofija joge – joga kao stil života
Filozofija joge kao načina života temelji se na jedinstvu, na prihvaćanju različitosti. Cijela filozofija ove kraljice svih disciplina je jedinstvo različitosti. Joga je univerzalna i nadmašuje sve granice, prostorno, vremenski, tradicionalno, kulturološki, religijski i bilo koju drugu nametnutu nam granicu. Ona je odabir života u slobodi.
Zaustavite se na trenutak, umirite se, dišite…
Kad bismo samo na trenutak zastali i bez nametnutih nam uvjerenja i predrasuda, mirnog uma i fluidnog daha počeli promatrati svijet oko sebe, brzo bi došli do spoznaje da bez obzira na sve naše razlike, svi smo toliko slični, a jedinstveni. Bi li zaista voljeli živjeti u svijetu gdje baš svi ljudi misle kao i vi? Gdje baš svaki čovjek dijeli vaša uvjerenja, stavove, ukus, okus, životni stil? Zamislite svijet u kojem se svim muškarcima sviđa ista žena ili svim ženama isti muškarac, svijet u kojem svi želimo ići na isto mjesto i u isto vrijeme na godišnji odmor. Ne bi li to bio dosadan svijet, bez mogućnosti za naš osobni rast i razvoj. Baš oni ljudi koji nas najviše nerviraju, idealni su za osvještavanje nas samih i onoga na čemu bi kod sebe, ne kod njih, trebali poraditi. Oni su naša zrcala.
Joga, ono što nas ona uči kroz svoju filozofiju je baš to, prihvaćanje ljepote u razlikama, u onome što nas čini jedinstvenima.
Prihvaćanje različitosti ne znači ujedno i opravdanje za djela koja nanose drugom živom biću zlo, isto tako ne znači da nam se moraju svi ljudi sviđati, baš kao što se ni mi ne moramo svima svidjeti i ne znači da se sa svakim tko se nađe na našem životnom putu bez obzira na sve trebamo družiti, ne, to nikako ne znači prihvaćanje. Prihvaćanje znači prihvaćam ljude i situacije onakve kakve, kakvi jesu i odlučujem kako ću se postaviti prema osobi ili situaciji, a da zadržim svoj unutarnji mir.
Svemu tome uči nas joga kroz svoju filozofiju koja ide u dva smjera.
Prvi smjer odnosi se na upravljanje našim vlastitim životom i na naše djelovanje prema van u odnosu na druge.
Joga nas uči odabrati život u nenasilju i nepovrjeđivanju drugih živih bića. Ne nanošenje povreda uključuje i nas same. Odnosi se to na tri razine, fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj. Živjeti nenasilje i nepovređivanje znači biti suosjećajna, nježna i osoba puna ljubavi za sebe i za druge, bez njegovanja lažnog ega. Odabiremo voljeti sebe i sva živa bića jer svi imamo jednaka prava na život. Podučava nas kako odabrati život u istini i istinoljubivosti. Život bez laži samima sebi i ljudima oko sebe. Uči nas životu u istina i to u mislima, riječima i djelima. Koliko ste iskreni prije svega prema sebi, zastanite i razmislite?
Poštujući filozofiju joge odabiremo život bez krađe i otuđivanja. Odnosi se to na neotuđivanje bilo to mišlju, riječju ili djelom. Podrazumijeva život u poštenju i u povjerenju. Kontrola uma, osjetila, misli i želja još je jedan dio upravljanja našim životom i našeg djelovanja u odnosu na druge.
Nevezanost, odnosi se na život u slobodi, bez vezanosti za stvari, ljude, događaje, ljubav, ugled ili bilo što drugo. Možda najteža lekcija od svih, ali kada je svladamo postajemo slobodni ljudi. Ovo ne znači život otuđen od ljudi, bez ljubavi, bez blagostanja i obilja, sjetite se na sve to imamo pravo, ovo samo znači osloboditi se okova ovisnosti o bilo čemu ili bilo kome.
Drugi smjer odnosi se na samodisciplinu, naš odnos prema nama samima.
U odnosu prema nama samima joga uključuje čistoću, zadovoljstvo, želju za postizanjem životnih ciljeva, obrazovanje, želju za mentalnom snagom i spiritualnim prosvjetljenjem. Čistoća se odnosi na unutarnju i vanjsku čistoću. Unutarnja čistoća podrazumijeva čiste i jasne misli, smiren i usredotočen um. Vanjska se čistoća odnosi na čistoću govora i tijela, te čistoću naše okoline u kojoj boravimo.
Zadovoljstvo znači prihvaćanje. Unutrašnje zadovoljstvo najveće je bogatstvo koje možemo imati. Zadovoljan čovjek prihvaća stvari i stanja u životu onakva kakva jesu. Želja za postizanjem životnog cilja podrazumijeva samodisciplinu. Prihvaćamo disciplinu, strpljenje, ustrajnost, odgovornost kao sastavni dio našeg života i to za sve što radimo.
Stalnim učenjem o prirodi stvari čovjek izvlači najbolje iz sebe. Poštujući životnu filozofiju joge dolazimo do mentalne snage i slobode duha.
Redovita praksa joge kroz meditacije, asane i vježbe disanje dovodi nas do života u miru i slobodi, a to je najveće blagostanje koje možemo imati.
Sandra
Moglo bi vas zanimati: Joga: 4 vježbe pomoću kojih ćete poboljšati držanje i samopouzdanje
Tekst: Sandra Ratković
Foto: Unsplash