Kada od 9 do 17 postane od 8 do 20 i uđe u naviku, može ostaviti velike posljedice na zdravlje. Dugi radni dani, rana jutra i kasne noći utječu na postavljanje prioriteta i održavanje zdravih životnih navika. Bez obzira na to radite li iz ureda ili od kuće trebali biste držati ravnotežu kako vaš organizam ne bi oslabio, a vaše mentalno zdravlje palo u drugi plan. Jedno od istraživanja objavljeno je početkom rujna u izdanju Environment Internationala pokazuje da više od 55 sati rada tjedno ima štetne učinke za zdravlje što se ponajprije odnosi na rizike od bolesti srca i moždanog udara.
Kako prekomjerni rad utječe na zdravlje?
Dva su osnovna načina na koja prekomjerni rad može utjecati na zdravlje i životni vijek. Prvi od njih odnosi se na povećanje hormona stresa u tijelu što može potaknuti probleme u kardiovaskularnom sustavu kao što su povišeni krvni tlak, kolesterol te niz drugih proces koji mogu dovesti do koronarne bolesti, odnosno začepljenja krvnih žila oko srca. Osim toga, dolazi i do promjena u ponašanja čemu su uzrok manjak sna, nedovoljno tjelesne aktivnosti, neuravnotežena prehrana, konzumiranje cigareta i opijata.
Prema podacima o radu, 9 % svjetske populacije radi dugo, a od 2000. taj broj sve više raste. Prekomjerni rad utječe na ljude na različite načine, a svoj vrhunac obično doseže u ranoj srednjoj dobi iako je za pojavu zdravstvenih učinaka potrebno više vremena. Zašto je tomu tako? Jesu li to godine kada se želimo najviše dokazati? Znamo li kada je kap prelila čašu ili reagiramo tek kada se počnu javljati posljedice? Niz je pitanja, ali moramo utvrditi i jednu činjenicu koja se odnosi na to da se ozbiljne posljedice poput srčanog udara ne događaju preko noći. Tijelo pamti kako se prema njemu odnosimo pa će tako posao na kojemu smo izloženi prekomjernom stresu, bilo fizičkom ili emocionalnom, kad tad pokazati posljedice. Istraživanje objavljeno u Environment Internationalu analizira isključivo slučajeve koji se odnose na rad na plaćenim tržištima rada dok se isti utjecaji mogu primijetiti i kod neplaćenih obveza i skrbi te kućanskih poslova.
Pogledamo li širu sliku možemo zaključiti da je za žene prekomjerni rad puno veći problem nego za muškarce jer obavljaju više neplaćenih poslova, onih poslova koji se podrazumijevaju. Osim toga, dobro je naglasiti da se prekomjerni rad na poslu ili kod kuće obično događa iz nužde, a ne iz želje. Koje su granice poslodavaca novoga vremena, koliko očekuju od radnika i kada je pravo vrijeme za radnika da reagira i zauzme se za svoja prava? Međutim, najprije se trebamo zapitati koliko su radnici danas uopće upoznati s vlastitim pravima, kako ih mogu najbolje upoznati i zalagati se za vlastita prava. Pretjerani rad vodi nas u začarani krug, donosimo nagle i nepromišljene odluke, zdravlje smo ostavili u drugoj prostoriji i zatvorili vrata. Zašto? Da bismo bili u radnom odnosu koji nam više toga oduzima nego što nam daje. Naposljetku, izgubimo li sebe prihodi i titula kojoj težimo neće nam biti više potrebni.
Ako se trend prekomjernog rada nastavi, a zajedno s njime i niz zdravstvenih rizika, posljedice bi mogle biti ozbiljne. Nije mala vjerojatnost da će do toga doći posebno je zabrinjavajuća činjenica da brojna društva uzvisuju i odobravaju prekomjerni rad. I poslodavci i radnici bi trebali biti zajedno uključeni u pokret koji bi spriječio prekomjerni rad koji već uzeo maha. Edukacija radnika, ali i redoviti pregledi nužni su za prevenciju ili sprječavanje kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema koji su prvenstveno prouzročeni prevelikom količinom stresa. Vratimo li se kratko u prošlost, svjedočimo tome da su se poslodavci naviknuli na ekonomiju u kojoj prevladavaju niske plaće i u kojoj su isključivo oni ti koji kontroliraju i postavljaju uvjete rada. Budući da se rizici koje sa sobom donosi prekomjerni rad godinama gomilaju vrlo je važno svakodnevno paziti na sebe i na zdravlje kako stres ne bi postao kroničan i doveo do najozbiljnijih zdravstvenih rizika.
Međutim, postavlja se i pitanje ima li i politika ulogu u ovoj priči ili je pojedinac prepušten sam sebi. Prekomjerni rad također se može pod kontrolu staviti i mjerama koje bi uvela politika. Poslodavci bi trebali razumno donositi odluke o broju zaposlenih s obzirom na količinu posla, a minimalne plaće trebale bi biti strogo kontrolirane. Kada bi se takve promjene dogodile vrlo je vjerojatno da bismo sve manje svjedočili medijskim natpisima koji govore o nedostatku radne snage. Treba se zapitati što ta radna snaga uistinu dobiva i kojim uvjetima rada je prepuštena.
Moglo bi vas zanimati: Koji su vitamini i minerali potrebni za zdravo starenje?
Tekst: Ana Carević
Foto: Pexels
