Djeca danas odrastaju brzo, ali možda ne na način na koji mislimo. Novo istraživanje provedeno na odraslim osobama i objavljeno u časopisu Nature Medicine, sugerira da su novije generacije biološki starije nego što su prethodne generacije bile u istoj dobi. Do tog zaključka znanstvenici su došli na temelju niza krvnih biomarkera.
To, naravno, ne znači da će generacija Z ili generacija Alpha trebati hodalice i vitamine prije tridesete. No nalazi bi mogli pomoći objasniti zašto su neki oblici raka danas sve češći kod mlađih ljudi, uključujući rak pluća, maternice i probavnog sustava.
Što znači “biološki stariji”?
Kad govorimo o starenju, obično mislimo na godine. No postoji i nešto što se naziva biološka dob, procjena koliko je tijelo “staro” u odnosu na druge ljude iste kronološke dobi. Drugim riječima, netko može imati 35 godina, ali prema određenim biološkim pokazateljima njegovo tijelo može izgledati starije ili mlađe od toga.
U ovom istraživanju znanstvenici su koristili mjeru zvanu PhenoAge, koja se temelji na kronološkoj dobi i devet krvnih biomarkera, među kojima su upalni marker CRP, glukoza, kreatinin, albumin i broj bijelih krvnih stanica.
Na temelju toga izračunavali su takozvani “age gap”, odnosno jaz između stvarne i biološke dobi.
Što je pokazalo istraživanje?
Istraživači su analizirali podatke iz dviju velikih baza. U prvoj su promatrali 154.169 odraslih osoba iz UK Biobanka, uspoređujući ljude rođene početkom 1950-ih s onima rođenima krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.
U drugoj su analizirali podatke 10.262 odraslih osoba iz američkog istraživačkog programa All of Us, rođenih 1960-ih ili 1990-ih. Rezultati su bili prilično upečatljivi.
Ljudi rođeni u Ujedinjenom Kraljevstvu između 1965. i 1974. imali su 23 posto veći standardizirani PhenoAge age gap od onih rođenih između 1950. i 1954.
Sličan obrazac pojavio se i u SAD-u: skupina rođena između 1990. i 1999. imala je 92 posto veći standardizirani age gap od onih rođenih između 1965. i 1969.
Drugim riječima, mlađe generacije u prosjeku su se pokazale biološki nešto starijima nego starije generacije u istoj životnoj dobi.
Kakve to veze ima s rakom?
Znanstvenici su zatim proučili postoji li povezanost između tih rezultata i rizika od raka prije 55. godine života. Pokazalo se da su osobe s višim age gap rezultatima imale veću vjerojatnost razvoja raka u mlađoj dobi, posebno raka pluća, probavnog sustava i maternice.
Za svaki porast age gap rezultata za jednu standardnu devijaciju, rizik od ranog razvoja solidnih tumora rastao je za 8 posto. Najizraženija povezanost zabilježena je kod raka pluća, gdje je rizik bio veći za čak 57 posto.
Zanimljivo je i to da je ta povezanost ostala vidljiva čak i kada su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike poput pušenja, pretilosti, duljine telomera i genetske predispozicije.
Zašto se to događa?
Na to pitanje još uvijek nema konačnog odgovora. Znanstvenici pretpostavljaju da iza ovog trenda stoji složena kombinacija čimbenika modernog života, od prehrane, stresa i zagađenja do načina života, metabolizma, upala i promjena koje se s vremenom upisuju u tijelo.
Jedan od ciljeva ovakvih istraživanja jest upravo razumjeti kako suvremeno okruženje ostavlja biološki trag na organizmu i kako to može povećati rizik od bolesti, uključujući rak.
Autori istraživanja ističu da žele doći do točke u kojoj će prevencija biti personaliziranija, ne samo kroz opće savjete, nego kroz bolje razumijevanje individualne biologije i ranijeg prepoznavanja rizičnih skupina.
Ne postoji jedno objašnjenje ni jedno rješenje
Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne znači da su mlađe generacije osuđene na lošije zdravlje niti da postoji jedno jednostavno objašnjenje. No ono dodatno potvrđuje nešto što već neko vrijeme zabrinjava stručnjake: sve više slučajeva raka javlja se kod mlađih ljudi, a razlozi očito ne leže samo u pojedinačnim navikama ili izoliranim rizičnim čimbenicima.
Kako ističu autori, promjene koje se događaju u cijelom tijelu mogle bi igrati važnu ulogu u tom porastu, a ne samo promjene unutar pojedinih stanica.
Ovo istraživanje otvara neugodno, ali važno pitanje: može li suvremeni način života ostavljati dublji biološki trag nego što mislimo?
Ako mlađe generacije doista pokazuju znakove bržeg biološkog starenja, onda se tema zdravlja više ne može svesti samo na godine, broj koraka ili povremeni sistematski pregled. Tijelo očito bilježi puno više i to ranije nego što bismo željeli vjerovati.
A možda je upravo to i najvažnija poruka ove studije: zdravlje ne počinje tek kad se pojavi bolest, nego puno ranije, u svakodnevnim uvjetima u kojima tijelo pokušava živjeti, prilagoditi se i ostati otporno.
Tekst: Sciencealert.com
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Novo istraživanje o starenju: Tijelo se kod ljudi najviše mijenja u dvije životne faze