Većina nas starenje zamišlja kao tih, postupan proces koji se događa gotovo neprimjetno, iz godine u godinu. No novo istraživanje sugerira da tijelo možda ne stari uvijek ravnomjerno. Umjesto sporog i linearnog tijeka, čini se da postoje razdoblja u kojima se promjene događaju naglije i intenzivnije nego što bismo očekivali.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Aging, ljudski organizam prolazi kroz dva izraženija vala bioloških promjena. Jedan oko 44. godine, a drugi oko 60. godine života. Drugim riječima, moguće je da osjećaj kako se tijelo ili lice odjednom mijenjaju nije samo subjektivan dojam, nego odraz stvarnih promjena koje se događaju na molekularnoj razini.
Što su istraživači zapravo pratili?
Znanstvenici sa Stanforda pratili su grupu od 108 odraslih osoba koje su kroz nekoliko godina redovito davale biološke uzorke. Na temelju tih uzoraka analizirali su više od 135 tisuća bioloških obilježja, uključujući RNA, proteine, lipide i mikrobiom iz različitih dijelova tijela – crijeva, kože, nosa i usne šupljine.
Ukupno je prikupljeno više od 246 milijardi podatkovnih točaka, što je istraživačima omogućilo da detaljno promatraju kako se tijelo mijenja tijekom vremena. Ono što su primijetili nije bilo ravnomjerno klizanje prema starijoj dobi, nego dva jasna vala promjena, gotovo kao da organizam u određenim godinama napravi nagliji korak naprijed.
Dva razdoblja u kojima se tijelo snažnije mijenja
Prvi izraženiji vrhunac promjena dogodio se u srednjim četrdesetima, a drugi u ranim šezdesetima. Oko 81 posto molekula koje su istraživači pratili pokazalo je promjene upravo u jednom ili oba ta razdoblja. To znači da se velik dio bioloških procesa u tijelu ne mijenja samo polako i neprimjetno, nego prolazi kroz faze snažnije reorganizacije.
Zanimljivo je i da ta dva razdoblja nisu potpuno ista. U srednjim četrdesetima više su se isticale promjene povezane s:
- metabolizmom lipida
- preradom kofeina i alkohola
- zdravljem srca i krvnih žila
- promjenama na koži i mišićima
U ranim šezdesetima promjene su bile više povezane s:
- metabolizmom ugljikohidrata
- kofeinom
- kardiovaskularnim zdravljem
- kožom i mišićima
- regulacijom imuniteta
- funkcijom bubrega
Zašto je posebno zanimljiv prvi vrhunac oko 44. godine?
Kad se spomene nagliji val promjena u srednjim četrdesetima, lako je pomisliti da se to odnosi prije svega na žene i perimenopauzu. No istraživači naglašavaju da se sličan obrazac promjena vidio i kod muškaraca. To sugerira da hormonske promjene kod žena mogu biti dio priče, ali nisu jedino objašnjenje.
Drugim riječima, čini se da srednje četrdesete za mnoge ljude predstavljaju šire biološko razdoblje prijelaza, ne samo hormonskog, nego i metaboličkog i staničnog.
Zašto je ovo važno?
Zato što starenje nije samo estetsko pitanje ni apstraktna ideja o prolasku vremena. Ono je povezano s povećanim rizikom za niz bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, neurodegenerativna stanja i metaboličke poremećaje.
Ako znamo da postoje razdoblja u kojima tijelo prolazi kroz snažnije promjene, to bi moglo pomoći i medicini i pojedincima da tim godinama pristupe svjesnije. Umjesto da starenje promatramo kao jedan isti proces od tridesete do sedamdesete, možda ima više smisla razumjeti ga kao niz faza, od kojih su neke posebno osjetljive i važne.
Što to znači za nas u svakodnevici?
Ne znači da bismo trebali strepiti od četrdeset četvrte ili šezdesete. Ali možda znači da postoje životna razdoblja u kojima je posebno važno obratiti pažnju na signale tijela, rutine oporavka i cjelokupno zdravlje.
To može biti dobar podsjetnik da s godinama ne trebamo samo nastaviti isto, nego i prilagoditi način na koji brinemo o sebi:
- više pažnje posvetiti snu
- pratiti energiju i oporavak
- ozbiljnije shvaćati zdravlje srca, mišića i metabolizma
- ne ignorirati promjene koje osjećamo u tijelu
- gledati na starenje kao na proces koji traži suradnju, a ne otpor
Istraživači sami naglašavaju da je riječ o relativno malom uzorku i da su pratili osobe između 25 i 70 godina, pa će biti potrebno još istraživanja kako bi se ovaj obrazac dodatno potvrdio i bolje razumio. No unatoč tome, rezultati su dovoljno zanimljivi da otvore važno pitanje: što ako starenje nije samo polagani niz sitnih promjena, nego proces koji u nekim godinama postaje vidljiviji, intenzivniji i biološki dublji?
Možda najzanimljiviji dio ovog istraživanja nije samo u brojkama, nego u osjećaju prepoznavanja. U onom trenutku kad se pogledamo u ogledalo ili oslušnemo tijelo i pomislimo da se nešto promijenilo brže nego što smo očekivali.
Možda to nije samo dojam. Možda tijelo doista ima svoje faze ubrzanog preoblikovanja.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Može li terapijska zamjena plazme usporiti starenje? Evo što kaže znanost