Spavanje je temeljni aspekt ljudskog života, neophodan za održavanje fizičkog, mentalnog i emocionalnog blagostanja. Tijekom sna naša se tijela popravljaju, pune i pomlađuju, omogućujući nam optimalno funkcioniranje tijekom budnih sati. Važnost sna ne može se precijeniti jer on utječe na različite aspekte naših života, od našeg fizičkog zdravlja do kognitivnih sposobnosti i emocionalne stabilnosti. U nastavku saznajte više o značaju sna, njegovog učinka na naše tijelo i um te zašto je važno ići spavati prije ponoći.
Važnost spavanja
Spavanje nije samo razdoblje neaktivnosti; to je složen fiziološki proces koji igra vitalnu ulogu u održavanju našeg zdravlja. Tijekom sna naša tijela obnavljaju tkivo, konsolidiraju sjećanja i oslobađaju bitne hormone. Evo nekoliko ključnih aspekata važnosti sna:
Tjelesno zdravlje
Adekvatan san ključan je za fizičko zdravlje. Pomaže u regulaciji hormona poput inzulina, koji je neophodan za kontrolu šećera u krvi. Nedovoljno sna povezano je s povećanim rizikom od kroničnih stanja poput pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Prema istraživanju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), nedovoljno sna povezano je s većim rizikom od kroničnih bolesti.
Kognitivna funkcija
Spavanje je usko povezano s kognitivnom funkcijom, uključujući konsolidaciju pamćenja, sposobnosti rješavanja problema i kreativnost. Povećava našu sposobnost učenja i zadržavanja informacija.
Studija objavljena u časopisu “Nature Neuroscience” pokazala je važnost sna u konsolidaciji pamćenja.
Emocionalni well-being
Nacionalna zaklada za spavanje ističe kako postoji velika konekcija između sna i mentalnog zdravlja. Nedostatak sna može dovesti do poremećaja raspoloženja, povećane razine stresa i povećane emocionalne reaktivnosti. Kvalitetan san neophodan je za emocionalnu stabilnost i mentalnu otpornost.
Zašto ići u krevet prije ponoći?
Iako je količina sna važna, važno je i vrijeme spavanja. Odlazak u krevet prije ponoći nudi nekoliko prednosti koje donosimo u nastavku.
Sinkronizacija s cirkadijalnim ritmovima
Naše tijelo ima unutarnji cirkadijalni ritam koji je usklađen s prirodnim ciklusima poput promjene iz dana u noć. On pomaže našem mozgu da prati kada bismo trebali biti budni, a kada spavati. Osim što regulira naš san, također signalizira kada trebamo biti oprezni, a kada postati pospani na temelju promjena svjetla u našem okruženju, poput izlaska i zalaska sunca. Ovo ukorijenjeno ponašanje prisutno je tisućama godina i bez cirkadijalnog ritma nismo u mogućnosti optimizirati koliko energije naše tijelo troši i kada. Zbog toga nam on pomaže u održavanju svih aspekata našeg života.
Uloga melatonina u spavanju
Melatonin je hormon koji šalje signal vašem tijelu za spavanje. Kako navečer postaje sve mračnije i manje informacija o svjetlosti ulazi u naše oči, naša proizvodnja melatonina raste sve dok ne dosegne određeni prag, u kojem trenutku signalizira mozgu da je vrijeme za spavanje. Ovaj signal melatonina javlja se inače znatno prije ponoći. Stoga što duže ostanemo budni nakon ove točke, to više uznemirujemo svoj prirodni ciklus spavanja.
Pojačano REM spavanje
REM faza (spavanje s brzim pokretima očiju) je kritična za emocionalnu obradu i konsolidaciju pamćenja, koja se najviše odvija tijekom druge polovice noći. Odlazak u krevet prije ponoći povećava šanse da doživite više REM ciklusa.
Dublji san
Prvi sati sna, koji se obično javljaju prije ponoći, obično su dublji i opuštajući. Ovaj duboki san ključan je za fizičku obnovu i podršku imunološkom sustavu.
Utjecaj sna na zdravlje i dugovječnost
Faza od 90 minuta prije ponoći jedna je od najsnažnijih faza sna, jer je to razdoblje u kojem se tijelo obnavlja na svim razinama – fizički, mentalno i emocionalno. Osim što regulira cirkadijalni ritam, spavanje prije ponoći može utjecati na naše cjelokupno zdravlje kada smo budni. Odlazak na spavanje prije ponoći pomaže osigurati da imate dovoljno dnevnih sati izloženosti svjetlu kako biste regulirali proizvodnju melatonina. Isto tako je bitno, ujutro kad se probudite, izložiti se dnevnom svjetlu kako bi održavali vaš cirkadijalni ritam.
Neka su istraživanja otkrila da ljudi koji kasno idu spavati i imaju problema s jutarnjim buđenjem imaju veću vjerojatnost da će imati skraćeni životni vijek, uz mnogo veći rizik od psihičkih poremećaja i dijabetesa. Ljudi s abnormalnim dnevnim ritmom također su izloženi povećanom riziku od određenih stanja mentalnog zdravlja, poput depresije.
Jutarnja produktivnost
Odlazak na spavanje prije ponoći osigurava da se probudite svježi i spremni uhvatiti se u koštac s danom koji je pred vama, što dovodi do povećane produktivnosti.
U našem brzom svijetu lako je zanemariti važnost sna. Povremeno je u redu otići u krevet nakon ponoći, i često je neizbježno. Možda nećete uvijek moći rano zaspati ili ćete se kasnije probuditi zbog nekog događaja ili imate se brinete za dijete koje plače. Međutim, razumijevanje dubokih učinaka sna na naše tijelo i um trebalo bi nas motivirati da mu damo prioritet. Odlazak u krevet prije ponoći usklađuje se s našim prirodnim cirkadijalnim ritmovima, poboljšava kvalitetu sna i nudi brojne fizičke i kognitivne prednosti.
Moglo bi vas zanimati i: Jeste li za jedno tuširanje hladnom vodom? Trebali biste biti!
Tekst: Tina Sarajlić
Foto: Pexels