stvaranje-zaliha

Stvaranje zaliha – na što sve treba misliti budući “prepper”

by Anđela Sabranović

Stvaranje zaliha dugo nam vremena nije bilo na pameti, niti je itko govorio o tome – osim preppera koji si ne mogu pomoći. No, onda je počela pandemija…

I najednom je stvaranje zaliha postalo nešto najnormalnije na svijetu, a svi smo postali potencijalni prepperi. Em nismo baš smjeli u trgovine, em nam nije bilo baš ugodno ulaziti u zatvorene prostore, em smo shvatili sve prednosti koje takav način kupovine može imati. A onda su krenule i druga događanja koja su nam dodatno pojasnila zašto valja imati zalihe. A popisu razloga dodali smo i poskupljenja kojima ne vidimo kraja.

Pa na što onda moramo misliti kad je u pitanu stvaranje zaliha hrane?

Razmislite o mjestu

Imate li dovoljno mjesta za stvaranje zaliha? Odnosno, koliko god mjesta imali – važno je prilagoditi se. Većina namirnica, imajte na umu, mora stajati na sobnoj temperaturi, te ne smije biti izložena velikim promjenama temperatura. To vrijedi i čak i za hranu koja ima poprilično dug rok trajanja, kao što su na primjer konzerve.

Isto tako, ne smije biti u opasnosti od vode, prevelike vlage, te nametnika. Nisu uvijek baš pogodni podrumi i tavani, osim ako su u potpunosti dovršeni, izolirani i zaštićeni od nametnika. Najbolje je, stoga, potražiti i izvidjeti koliko imate mjesta za pohranu negdje gdje vam te zalihe neće smetati, a sve ostalo odgovara.

Razmislite imate li:

  • Ormar ili police koje ne koristite svakodnevno i nisu vam na putu?
  • Veliku limenu kutiju u koju biste mogli pohraniti dio hrane da ju dodatno zaštitite?
  • Mjesto na kojem biste hranu spremili tako da vam ne smeta, a da nije na podu?
  • Prostor u dnevnom boravku, možda, gdje možete pohraniti hranu?
  • Kad odredite mjesto i vidite koliki je kapacitet, odredite koliko hrane možete nabaviti i pohraniti.

Odredite koliko vam treba

Važno je prilikom stvaranja zaliha imati na umu što uistinu možete iskoristiti, odnosno što ćete stvarno i jesti. Ako nakupujete hrpu hrane koju nikada ne biste jeli, vi ili ukućani, to neće imati puno smisla. Stavite na papir koliko hrane dnevno vaša obitelj jede, te koja je to najčešće hrana.

Napravite popis za svakog člana obitelj – tipični obroci, grickalice, deserti, te pića na jedan prosječan dan.
Zapišite posebna ograničenja ako ih ima u obitelji.
Na svom popisu zamijenite lako kvarljivu hranu dugotrajnijim oblicima – na primjer, svježe mlijeko trajnim, svježi špinat zamrznutim.
Ako za određenu hranu ne postoji trajniji oblik, morat ćete ju zamijeniti nekom drugom namirnicom.

Koju hranu pohraniti

Kad pogledate popis namirnica i obroka koje vaša obitelj jede, ne bi bilo loše proći taj popis imajući na umu nutritivne vrijednosti i što naš organizam treba. Važno je za stvaranje zaliha da to budu namirnice od kojih tijelo ima najviše koristi.

Važno je da hrana može izdržati godinu, dvije prije korištenja. Najbolje je kad je u konzervi, jer tako najdulje traje.

Važno je, isto tako, da namirnice organizirate i prema roku trajanja.

Obavezno je u zalihama imati:

  • Vodu u bocama
  • Trajno mlijeko
  • Meso u konzervama
  • Pakirano suho meso
  • Konzervirano voće, ali u vlastitom soku ili vodi, ne u sirupu
  • Konzervirano povrće u vodi
  • Konzervirana juha s malo soli
  • Proteinski prutići
  • Granola prutići
  • Maslac od kikirikija
  • Tjestenina (kod nas nisu baš česta konzervirana gotova jela s tjesteninom, ali ako to možete negdje pronaći, korisno je za ovakve prilike)
  • Umaci za tjesteninu u staklenkama ili konzervama
  • Sušeno voće
  • Suhe pahuljice
  • Orašasto voće (neslano)
  • Bijela riža

Osim tog osnovnog i najnužnijeg, možete uvijek nabaviti i dio hrane koja nije nužna, ali će dobro doći za podizanje raspoloženja u nekim ne baš lijepim situacijama. Ako već razmišljamo „crno“, i pripremamo zalihe, moramo misliti na sve, zar ne?

  • Keksi
  • Krekeri
  • Prah za sok
  • Instant kava
  • Instant kakao
  • Tvrdi bomboni
  • Voćni sokovi
  • Voćne grickalice

I na kraju, važna stavka i napomena. Stvaranje zaliha je nešto što se radi dok još nema panike. Drugim riječima, ako mislite stvarati zalihe, počnite prije nego se bilo što „zakuha“. Tako ćete biti sigurni da ćete u trgovinama pronaći ono što trebate, a ujedno možete to napraviti u više odlazaka u trgovinu, a ne sve odjednom.

Moglo bi vas zanimati i: Pobijedite anksioznost prirodnim putem – imamo 10 savjeta

Tekst: Nataša Krstičević

Foto: Canva

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!