Sezonska depresija može se javiti i u proljeće

by Anđela Sabranović
sezonska-depresija-slowliving

Sezonska depresija, ranije poznata i kao sezonski afektivni poremećaj (seasonal affective disorder – SAD) podrazumijeva simptome koji dođu i nestanu kako se mijenjaju godišnja doba. Iako se najčešće javlja kad dolazi jesen, odnosno zima, može se javiti i u proljeće.

Dok se možda čini da je „depresija“ prejaka riječ, ovaj je poremećaj baš tako, kao sezonska depresija, priznat u stručnom časopisu Statistical Manual o Mental Disorders.

Iako će se mnogima učiniti da nema prekomjerne logike u tome, sezonska depresija se može javiti upravo u proljeće i nastaviti prema ljetu. U zimskom se razdoblju uzroci traže obično u manjku dnevnog i sunčeva svjetla, ali što bi onda mogao biti okidač u proljeće? Dani su sve duži, sve buja, puno je sunca…

E, pa čini se da bi upravo to moglo prizvati loše osjećaje.

Kako ju prepoznati

Proljetna depresija ima mnoge simptome koji uistinu nalikuju klasičnoj depresiji, iako se simptomi neće pojaviti na isti način kod svakog – ali tako je i kod klasične depresije. No, kako se dani produžuju mogli biste primijetiti:

  • Loše raspoloženje, s osjećajem tuge i beznadnosti
  • Manjak ili izostanak zanimanja za uobičajene aktivnosti
  • Nedostatak motivacije za ustajanje ujutro
  • Promjene u energiji
  • Nesanica i druge poteškoće sa spavanjem
  • Poteškoće s koncentracijom
  • Gubitak apetita
  • Uznemirenost
  • Ljutnja ili agresija

Mogli biste osjetiti kako ste nemirni i ne možete se posvetiti nekoj aktivnosti, a mogli biste jednostavno osjećati tugu, beznađe i nemogućnost da razumijete zašto je to tako.

Iako se ne povezuje često s depresijom, osobe koje pate od sezonske depresije mogle bi osjećati nalete agresije.

Zašto se javlja

Proljetna depresija nije toliko česta kao zimska i stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto se javlja. No, neke od teorija su ove:

Duži i topliji dani

Ako ne podnosite dobro toplinu, ovi bi vam dani mogli uzrokovati nelagodu. No, osim tog, mogli bi vam poremetiti cirkadijski ritam, odnosno ritam budnosti i spavanja, zbog čega biste mogli imati problema sa spavanjem, što nije dobro za organizam.

Ako vam nesanica potraje, ona bi mogla biti uzrok depresije.

Kemijska neravnoteža u mozgu

Mozak proizvodi različite neurotransmitere koji pomažu regulirati raspoloženje, emocije, tjelesne procese. Ako ih imate previše ili premalo, sustav – vaš organizam – neće dobro funkcionirati. Ključ bi mogla biti niska razina serotonina, tvari koja se proizvodi nakon izlaganja dnevnom svjetlu. Ili pak povećanoj razini melatonina, hormona koji je povezan sa zimskom depresijom, a zbog kojeg se možete osjećati umorno i letargično.

Dakle, kad ima više sunca/svjetla, vaše tijelo proizvodi manje melatonina, pa manje spavate. Istovremeno, povećava se razina serotonina zbog sve dužih dana i više sunca.

Ako ste osjetljivi na ove promjene, to bi moglo doprinijeti vašoj iritabilnosti i nemiru.

No, sad kad smo sve to rekli, moramo naglasiti da se stvarni uzrok proljetne depresije – ne zna.

Što poduzeti

Sve što bismo vam rekli kao savjet, već možete i pretpostaviti. Važno je pokušati uloviti što više sna (zamračite prostoriju, pripazite na temperaturu u njoj, prozračite…), vježbati, zdravo se hraniti… Pokušajte meditirati, što više se družite s dragim osobama.

Ovo nisu najmudriji savjeti na svijetu i ako osjetite da vam je preteško nositi se sa svime, svakako potražite pomoć. No, dotad imajte na umu da je ovo što osjećate prolazno i – pokušajte pronaći snagu za otvoreni razgovor s bliskom osobom. Depresija nije nešto što se smije olako shvatiti!

Moglo bi vas zanimati i: Pobijedite anksioznost prirodnim putem – imamo 10 savjeta

Tekst: Nataša Krstičević

Foto:

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!