Činjenica je da je polazak u školu po prvi put, ali i vraćanje u školske klupe, stresna situacija za sve školarce, ali i njihove roditelje. Isto tako, moramo biti i svjesni da prehrambene navike djece dolaze od kuće i da se grade od najmlađih dana. O tome kako izgraditi pravilne navike djece, i kako ih potaknuti da jedu zdravo i u školi za Slowliving.hr ispričala nam je Anđela Jelić, doktorandica psihologije i predavačica na Universita Cattolica u Milanu.
Ovoga tjedna mnogi predškolci krenuli su u prvi razred. Što se mijenja u njihovoj svakodnevici, kako djeca reagiraju na promjenu?
Djeca, kao i većina odraslih, vole rutinu u svakodnevnici te na promjene mogu reagirati na različite načine. Ako govorimo o promjeni koja se tiče završetka ljetnih praznika i početka školskih obveza, za jedne to može biti dosta stresno dok drugi mogu isti događaj percipirati kao pozitivan i uzbudljiv jer će, primjerice, ponovno svakodnevno viđati svoje prijatelje.
S djecom je važno razgovarati i kroz razgovor ih na pripremiti za ono što dolazi. Važno je dijete upoznati s novim aktivnostima u koje će biti uključeno, objasniti da će postojati nova pravila kojih će se trebati pridržavati i zadatci koje će trebati obavljati (npr., pisanje domaće zadaće).
Također, dio priprema u koje bi dijete trebalo biti uključeno odnosi se i na spremanje sobe, radnog stola, odjeće te nabavke potrebnog školskog pribora. Na taj način dijete će se osjećati uključeno, sigurnije i s manje straha dočekat će nove obveze. Trebamo uzeti u obzir da je djeci potrebno određeno vrijeme da obrade sve nove informacije kojima su izloženi, ali i da uspostave novu rutine koja može biti ključna za prevenciju od stresnih situacija. Djeca vole red i vole znati dnevni raspored, to ih čini opuštenijima i učinkovitijima u obavljanju vlastitih zadataka. Red i rutina oslonac su, ali i „odskočna daska“ kako bi dijete napredovalo u svom rastu i razvoju.
Naime, znamo da u vrtiću imaju gotova 2 obroka i 2 međuobroka koji su uglavnom zdravi. Kako dijete priviknuti na polazak u školu u smislu prehrane – što bi im doma trebali ostaviti za pojesti, koje obroke im spremiti za ponijeti?
Kada je u pitanju prehrana treba naglasiti da je ona individualna za svakog pojedinca što vrijedi i kada je u pitanju prehrana djece. No, važno je imati na umu da bi, kako i nutricionisti savjetuju, prehrana trebala biti raznovrsna i kvalitetna te da bi hranu trebali konzumirati umjereno. To je bitno iz više razloga među kojima su tjelesno zdravlje, održavanje normalne tjelesne težine, ali i mentalno zdravlje. Važno je podsjetiti se da hrana koju jedemo utječe i na kognitivne funkcije i raspoloženje jer mozak koristi energiju za svoj rad upravo iz hrane. Ako dijete jede kvalitetne i raznovrsne obroke polako i bez distrakcija osjećat će se bolje, ugodnije, imat će bolju koncentraciju i biti produktivnije nego kada jede „neuredno“, brzo i ispred ekrana ili hodajući ulicom. Osim toga, pristupajući hrani na ovakav način, dijete će samo znati reći što mu se jede i koliko jer će početi svjesnije razmišljati o signalima koje mu tijelo šalje (signal gladi/sitosti), a koji su nam urođeni. Isto vrijedi i za odrasle. Ovakav odnos prema hrani omogućuje nam da se i nametljivim podražajima iz okoline lakše odupremo, odnosno da ne padnemo pod njihov utjecaj.
Kako naučiti djecu da jedu zdravo i da se odupru junk-foodu koji im je polaskom u školu, a naročito u srednju školu još dostupniji? Na što bi roditelji trebali obratiti pažnju?
Prije svega trebamo biti svjesni da veliki utjecaj na naše ponašanje i odluke o tome što ćemo jesti imaju društvo i okolina: druge osobe nama slične, prijatelji i vršnjaci, dostupnost i određene pristupačnost hrane, reklame i slično. No, tome se svjesno možemo oduprijeti odnosno ne dopustiti da „drugi“ za nas odlučuju već da stavimo na prvo mjesto vlastite potrebe i želje znajući da hranom koju jedemo možemo održati i poboljšati vlastito zdravlje, ali isto tako nebrigom mu možemo naškoditi.
Jednom kada osvijestimo sebi da nam se loši izbori nude odmah, povoljno „ovdje i sada“, a za razumnu odluku i zdraviji izbor još uvijek se trebamo malo potruditi, bit će nam lakše motivirati se i početi planirati odlazak u kupovinu, pripremati jela uključujući i djecu u pripremu istih, planirati obroke i uživati konzumirajući ih. Ne zaboravimo da djeca uče gledajući ponašanja nas odraslih.
Kažu da su djeca naše male kopije: na što obratiti pažnju kada je prehrana u pitanju (ne nužno same namirnice koliko i kako jedemo, kako provodimo vrijeme dok jedemo…)?
Bilo bi dobro ako bi razmišljati o svakodnevnoj prehrani kao ulogu u vlastito zdravlje, njegovanje i održavanje odnosa, trenutku u kojem ćemo se opustiti i predahnuti od obveza. Svi živimo jako ubrzanim tempom, no potrebno ga je ponekad zaustaviti dobrom, ukusnom pauzom koja će nas nahraniti da možemo uspješno obavljati svoje zadatke i poslove. Vrijeme obroka može nam biti trenutak u kojem ćemo se opustiti i zabaviti, a ne isključivo u rekordnom vremenu između tipkanja na mobitel i odgovaranja na mail ili hodajući ulicom, „napuniti“ želudac.
Na kraju, preporuka za sve roditelje, bake, djedove, tete čuvalice i ostale koji dolaze u doticaj s djecom – umjesto nagrađivanja i kažnjavanja djece hranom pronađimo zanimljivije i kreativnije nagrade/kazne, potaknimo djecu na bivanje u trenutku i uživanje u stvarnim čarolijama okusa, mirisa, boja, tekstura i zvukova hrane umjesto da im uz tanjur serviramo mobitel, tablet ili dopustimo gledanja televizije.
Razgovarala: Vjera Pađen
Foto: Pexels, Instagram Anđela Jelić
