Kad temperature prijeđu 35 ili 40 stupnjeva, često kažemo da sunce prži i da je dovoljno samo kratko izaći van da izgorimo. I iako taj osjećaj nije daleko od istine, važno je znati jednu stvar: opekline od sunca ne uzrokuje sama vrućina, nego UV zračenje.
Upravo zato možemo izgorjeti i kad nije osobito vruće, baš kao što se nekad na velikim vrućinama ipak nećemo opeći jednako brzo ako nismo izloženi jakom UV-u. WHO naglašava da je prekomjerna izloženost UV zračenju glavni uzrok štetnih učinaka na kožu, oči i imunosni sustav.
Kratak odgovor glasi: da, moguće je izgorjeti za 15 minuta. CDC navodi da nezaštićena koža može biti oštećena UV zrakama u samo 15 minuta, a puni učinak sunčevog oštećenja kože nekad postane vidljiv tek nekoliko sati kasnije. WHO dodatno navodi da se pri UV indeksu 7 osjetljivija koža može približiti opeklini za oko 12 minuta, dok Europski kodeks protiv raka navodi da se pri UV indeksu 6 osoba svjetlije puti može opeći za 10 do 15 minuta.
Što zapravo određuje koliko brzo ćemo izgorjeti?
Najvažniji faktor je UV indeks, a ne broj stupnjeva na termometru. WHO objašnjava da što je UV indeks viši, to je veći potencijal za oštećenje kože i očiju te je manje vremena potrebno da do toga dođe. Zaštita od sunca preporučuje se već kada je UV indeks 3 ili viši.
Na to koliko je UV zračenje jako utječe više stvari. WHO i EPA navode da su među njima doba dana, godišnje doba, geografska širina, nadmorska visina, oblačnost i refleksija od površina poput vode, pijeska i snijega. UV je najjači oko podneva, a s visinom raste; EPA navodi da UV zračenje raste otprilike 2 posto na svakih 1000 stopa nadmorske visine. Refleksija također ima velik učinak: snijeg može reflektirati do 80 posto UV-a, pijesak oko 15 posto, a voda oko 10 posto.
Važan je i tip kože. Svjetlija koža, osobito ona koja lako pocrveni i teško tamni, osjetljivija je na UV oštećenje i može izgorjeti znatno brže. WHO napominje da je sunburn, odnosno eritem, najizraženiji kod svjetlije pigmentirane kože.
Zašto se ljudi često prevare?
Jedan od razloga je taj što UV ne možemo osjetiti. WHO izričito navodi da se ultraljubičasto zračenje ne može vidjeti ni osjetiti, pa često vjerujemo da nismo izloženi ako nema osjećaja “pečenja”. Drugi razlog je što koža ne pokaže puni odgovor odmah. CDC upozorava da šteta može nastati brzo, ali da koži ponekad treba i do 12 sati da pokaže puni opseg opeklina.
Zato su posebno varljivi dani kad je vjetrovito, oblačno ili kad smo uz more, bazen ili na planini. Tada ljudi često ostanu dulje vani jer imaju osjećaj da sunce “nije jako”, a UV je i dalje visok. Tanke ili razlomljene oblake UV zrake velikim dijelom prolaze, a voda i pijesak dodatno pojačavaju izloženost refleksijom.
Kako se zaštititi od sunca?
Najjednostavnije pravilo je: gledajte UV indeks, a ne samo temperaturu. Kada je UV indeks 3 ili viši, WHO preporučuje zaštitu. EPA i dermatolozi savjetuju da se između 10 i 16 sati smanji boravak na jakom suncu, posebno ako je indeks visok.
Zaštita uključuje nekoliko stvari odjednom:
1. Tražite hlad – hlad je jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih zaštita, osobito u najjačem dijelu dana. WHO i EPA preporučuju traženje sjene kada je UV visok.
2. Nosite zaštitnu odjeću – lagani, prozračni komadi dužih rukava, šešir sa širokim obodom i UV zaštitne sunčane naočale mogu znatno smanjiti izloženost kože i očiju.
3. Koristite kremu sa SPF-om 30 ili više – Američka akademija za dermatologiju preporučuje broad-spectrum, vodootpornu kremu sa zaštitnim faktorom 30 ili višim, koja štiti i od UVA i od UVB zračenja.
4. Nanesite dovoljno i obnavljajte redovito – AAD savjetuje ponovno nanošenje svaka dva sata, a odmah nakon plivanja ili jačeg znojenja. CDC za putnike navodi ponovno nanošenje svaka 2 do 4 sata, ovisno o uvjetima.
5. Ne oslanjajte se samo na kremu – krema je važna, ali nije dovoljna sama po sebi. EPA i WHO obje naglašavaju kombinaciju hlada, odjeće, šešira, naočala i kreme.
Što ako ipak izgorite?
Ako koža pocrveni, peče, zateže ili postane bolna nekoliko sati nakon izlaganja, to može biti znak opeklina od sunca. Tada je najvažnije odmah maknuti se sa sunca, rashladiti kožu, piti dovoljno tekućine i dati koži mir. Ako su opekline jake, praćene mjehurima, velikom boli, mučninom, vrtoglavicom ili povišenom temperaturom, treba se javiti liječniku. CDC upozorava da su sunburn i oštećenje kože kratkoročne posljedice UV izlaganja, ali i da učestala oštećenja povećavaju dugoročni rizik za rak kože.
Da, moguće je izgorjeti za 15 minuta, ponekad i brže. Ali presudno nije koliko je vani vruće, nego koliko je jako UV zračenje, kakav je vaš tip kože i koliko ste izloženi bez zaštite. Važnije je znati kada je UV visok, kako ga pojačavaju voda, pijesak i visina te kako se zaštititi prije nego što koža stigne pokazati da je šteta već nastala.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Trebamo li koristiti SPF cijeli dan kroz cijelu godinu, čak i kada sunce nije jako?