S prvim hladnijim danima ponovno kuhamo više juha, variva i toplih večera, a hladnjaci se pune sezonskim voćem i povrćem. Kupimo bundevu jer izgleda divno, vezicu peršina za jedan recept i nekoliko kilograma jabuka koje ne stignemo pojesti. Jesensko obilje lako se pretvori u ostatke koje nekoliko dana premještamo po hladnjaku, a zatim bacimo. Ne zato što nam nije stalo, nego zato što smo kupili previše, promijenili plan ili jednostavno zaboravili što već imamo.
Problem nije samo u količini hrane koju kupujemo
Nova meta-analiza, koja je obuhvatila 77 istraživanja, pokazuje da europska kućanstva godišnje bacaju više od 70 kilograma hrane po osobi. Među važnim razlozima izdvajaju se nedostatak praktičnog znanja, zabrinutost zbog hrane kojoj je istekao označeni rok te sve veće oslanjanje na gotovu i praktičnu hranu. Autori pritom naglašavaju da problem nema jedno univerzalno rješenje – promjene moraju biti dovoljno jednostavne da ih možemo uklopiti u stvaran život.
Od ostataka povrća počinje najbolja juha
Mrkva koja je omekšala, pola poriluka, stabljika brokule ili komadić celera možda više nisu privlačni za salatu, ali još uvijek mogu postati temelj dobre juhe. Povrće nasjeckajte, kratko pirjajte, dodajte vodu ili temeljac i začine te sve izmiksajte. Ostatke pečene bundeve možete pretvoriti u krem juhu, umak za tjesteninu ili namaz, dok kuhani krumpir već sljedećeg dana može završiti u popečcima. Korisno je u zamrzivaču imati jednu posudu u koju ćete spremati čiste ostatke povrća za budući temeljac.
Začinsko bilje također ne mora završiti u smeću čim počne venuti. Peršin, vlasac, bosiljak ili kopar sitno nasjeckajte i zamrznite u kalupima za led s malo vode ili maslinova ulja. Takve kockice kasnije samo ubacite u juhu, varivo ili umak. Prezrele banane spremite za smoothie ili kolač, a mekše jabuke i kruške skuhajte u kompot, dodajte zobenoj kaši ili ispecite s cimetom.
Rok trajanja nije uvijek znak da hranu treba baciti
Oznaka „upotrijebiti do” odnosi se na sigurnost i najčešće se nalazi na lako kvarljivim namirnicama. Nakon tog datuma proizvod nije preporučljivo jesti. Oznaka „najbolje upotrijebiti do” govori prvenstveno o kvaliteti: nakon navedenog datuma namirnica može izgubiti dio okusa, teksture ili svježine, ali ne mora automatski biti neispravna ako je pravilno čuvana i ambalaža nije oštećena. Europska komisija procjenjuje da je čak do deset posto otpada od hrane u Europskoj uniji povezano s datumima na pakiranju i njihovim pogrešnim tumačenjem.
Planirajte obroke, ali ostavite prostor stvarnom životu
Nije potrebno u nedjelju osmisliti svaki zalogaj za cijeli tjedan. Dovoljno je odabrati tri glavna jela koja dijele nekoliko sastojaka: primjerice, pečeno povrće jednoga dana može biti prilog, sljedećega završiti u tortilji, a trećega u juhi. Prije kupnje fotografirajte sadržaj hladnjaka, napravite kratku listu i ostavite barem jedan dan za „čišćenje ostataka”. Najprije potrošite ono što već imate, a nove namirnice smjestite iza starijih kako ne bi nestale iz vidokruga.
Smanjivanje otpada od hrane ne mora izgledati kao savršeno organizirana smočnica puna jednakih staklenki. Ponekad je dovoljno zamrznuti pola kruha, skuhati juhu od povrća koje je izgubilo svježinu ili prije bacanja provjeriti što datum na pakiranju doista znači. Male odluke možda ne djeluju spektakularno, ali upravo se u njima krije održivija kuhinja – ona koja poštuje hranu, kućni budžet i vrijeme koje imamo.
Foto: Pinterest
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kremasti rižoto od bundeve s pancetom i parmezanom koji morate probati