Svi znamo za pet osjetila. No sve više istraživanja pokazuje da ljudi imaju i jedno šesto, o kojem se rijetko govori, a koje bi moglo biti jednako važno za naše blagostanje kao vid, sluh ili dodir. Riječ je o interocepciji, sposobnosti tijela da osjeti i protumači vlastite unutarnje signale.
To osjetilo registrira stvari koje se možda ne vide izvana, ali se u nama neprestano događaju: otkucaje srca, disanje, glad, žeđ, napetost mišića ili toplinu koja prolazi kroz tijelo.
Što je interocepcija?
Psihologinje Jennifer Murphy sa sveučilišta Royal Holloway u Londonu i Freya Prentice sa Sveučilišta u Londonu još su 2022. napisale da je interocepcija iznimno važno osjetilo jer pomaže tijelu da održi ravnotežu. Upravo zahvaljujući njoj posegnemo za čašom vode kad osjetimo žeđ ili skinemo sloj odjeće kad nam postane prevruće.
Na prvu to zvuči jednostavno. No istraživači danas sve više otkrivaju da interocepcija ne služi samo regulaciji osnovnih bioloških potreba, nego bi mogla imati važnu ulogu i u nizu stanja povezanih s mentalnim zdravljem, uključujući anksioznost, depresiju, PTSP i poremećaje prehrane.
Interocepcija može utjecati na to kako doživljavamo svakodnevne situacije
Ideja je otprilike ovakva: naša sposobnost da osjetimo i razumijemo signale poput napetosti u tijelu, promjena u disanju ili ubrzanog rada srca može nam pomoći da procijenimo osjećamo li se u nekoj situaciji sigurno ili nesigurno. Kada je taj proces poremećen, mogao bi pridonositi razvoju ili održavanju određenih psihičkih tegoba.
Primjerice, osoba s anksioznošću može vrlo intenzivno primjećivati svoj ubrzani puls u društvenoj situaciji, što joj dodatno pojačava nelagodu. Upravo je to jedan od načina na koji interocepcija može utjecati na to kako doživljavamo svakodnevne situacije.
Značajno se razlikuje između muškaraca i žena
Murphy i Prentice u analizi iz 2022., koja je obuhvatila 93 studije, istaknule su i da se interocepcija značajno razlikuje između muškaraca i žena. Žene su, osobito u zadacima povezanima s osluškivanjem rada srca, pokazivale manju preciznost. Autorice smatraju da bi to moglo djelomično pomoći u objašnjenju zašto su stanja poput anksioznosti i depresije od puberteta nadalje češća kod žena, iako ističu da je odnos složen i još uvijek nedovoljno razjašnjen.
Jedno ovogodišnje istraživanje objavljeno u časopisu eBioMedicine dodatno je proučavalo kako glad utječe na raspoloženje. Pokazalo se da su ljudi s jačom i preciznijom interocepcijom imali manje promjene raspoloženja od onih s lošijom interocepcijom. To ne znači da nisu osjećali glad, nego da su bolje uspijevali održati emocionalnu stabilnost.
Zanimljivi rezultati istraživanja
Jedan od najupečatljivijih primjera dolazi iz istraživanja na osobama s anoreksijom, koje su proveli znanstvenici s UCLA-e. Njihova je pretpostavka bila da osobe s anoreksijom više ne uspijevaju jasno čuti vlastite signale gladi. Koristeći posebnu vibrirajuću kapsulu koja se može progutati, istraživači su pokazali da je to doista slučaj, čak i nakon što su pacijenti povratili tjelesnu težinu.
Neuroznanstvenik Sahib Khalsa, jedan od autora studije, objasnio je da osobe s anoreksijom ne ignoriraju nužno signale tijela, nego da njihov živčani sustav možda drukčije obrađuje osjete iz probavnog sustava, zbog čega ih je teže prepoznati, vjerovati im i učiti iz njih. S vremenom to može pridonijeti tome da simptomi traju i nakon oporavka težine.
Čitav niz različitih unutarnjih osjeta i procesa
Ipak, ne slažu se svi stručnjaci u potpunosti oko toga kako definirati interocepciju. U jednom tekstu objavljenom 2024. u časopisu Frontiers in Psychology autori su čak provocirali tvrdnjom da “interocepcija ne postoji”. Naravno, naslov je bio namjerno izazovan, a ono što su zapravo željeli naglasiti jest da se pod pojmom interocepcije možda previše pojednostavljuju vrlo različiti fenomeni.
Drugim riječima, moguće je da iza tog “šestog osjetila” ne stoji jedna jedinstvena sposobnost, nego čitav niz različitih unutarnjih osjeta i procesa koje tek počinjemo bolje razumijevati. Neki istraživači čak smatraju da ljudi imaju mnogo više od pet osjetila, pojedini spominju i do 33 različita osjetilna sustava.
Ono što zasad možemo reći s više sigurnosti jest da su ljudi mnogo osjetilnija bića nego što često mislimo. Čak i kad još nemamo savršeno objašnjenje za sva ta unutarnja iskustva, jasno je da ona imaju veći utjecaj na naše blagostanje nego što smo dugo vjerovali.
Bolje razumijevanje svega što utječe na interocepciju moglo bi u budućnosti pomoći i u razvoju boljih pristupa liječenju različitih stanja mentalnog zdravlja. A možda nas već sada može podsjetiti na nešto važno: da tijelo neprestano govori — samo ga ne slušamo uvijek dovoljno pažljivo.
Foto: Magnific
MOGO BI VAS ZANIMATI: Ljetni FOMO: kad svi negdje idu, a vi biste samo mir