Riješite se šećera, smršavite, očistite kožu i osjećajte se bolje uz savjete nutricionistice Alme Bunić iz Nutriforme.
Šećer koji konzumiramo u velikim količinama kroz različite vrste namirnica ugrožava naše zdravlje i kada i to ne osjećamo. Ne mislimo samo na bijeli šećeri razna sladila, već ovdje govorimo o svim skrivenim šećerima koji se nalaze u hrani koju svakodnevno konzumiramo.
Jeste li razmišljali kroz što sve unosimo šećere?
Tijesto, kruh,riža, pšenica(sve žitarice), slatko voće, mlijeko,rafinirana hrana, slatkiši, čokolade, alkohol i naravno sve vrste sladila smeđi, bijeli, kokosov šećer, agava sirupi, med i slično. Sve je to šećer.
Da li osjećate manjak energije, iscrpljenost i letargiju (bezvoljnost)?
Svuda oko nas je rafinirana hrana, rafinirane žitarice i dodani šećer (bijelo brasno, riža, žitne pahuljice, krekeri). Rafiniranje hrane čini namirnice nezdravim jer se uklanjaju hranjive tvari i vlakna.Vlakna su dobra za nasu probavu i čine nas duže sitima i imaju presudno mjesto za zdravlje. Kada govorimo o vlaknima poželjno je da to budu netopiva vlakna.
Konzumiranje rafiniranane hrane razlog je zbog kojeg se ljudi debljaju i u konačnici razboljevaju.
Konzumacija takve hrane i šećera vodi nas u začarani krug iz kojeg teško izlazimo. Slatko traži još slatkog (kao narkotik) i s vremenom nas čini umornijima i nesretnima.
Povišeni šećer u krvi je toksičan za tijelo i dovodi do upalnih procesa u tijelu. Kada unosimo šećer kroz hranu neprestano opterećujemo gušteraču.
Šećer nije građevinski materijal za tijelo, daje nam samo brzu energiju, ali ako ju ne iskoristimo, tijelo ju pretvara u mast i sprema za kasnije i zato se i debljamo. “Moja je preporuka pokušati izdržati za početak 3 dana bez šećera.” naglašava nutricionistica.
Trodnevna apsitencija od šećera ne dopušta mliječne proizvode i ugljkohidrate (kruh, rižu, tjesteninu) zato što škrobni ugljkohidrati sadrže šećere, a zamijenimo ih dobrim ugljikohidratima koji su bogati vlaknima i potječu iz povrća.
Dozvoljena hrana tijekom 3 dana odvikavanja od šećera:
- Bjelančevine – krto, nemasno meso, riba, školjke, jaja (max 3 na dan), tofu i mahunarke (grah, grašak, soja, leća, slanutak)
- Povrće – u neograničenim količinama, sve vrste salata, špinat, blitva, mišancija, kelj, prokulica, brokula, cvjetača, tikvice, kupus, celer, paprika, krastavci, šparoge i gljive
- Voće – limun i limeta
- Orašasti plodovi – 30 g na dan, bademi, orasi, indijski oraščići, kikiriki, pistacio, makadamija i sjemenke – chia, lan, konoplja, suncokret, bučine
- Ghee maslac, kozji maslac, kokosovo ulje, maslinovo ulje
- Jabučni i vinski ocat
- Začini – kurkuma, đumbir, ružmarin, kadulja, mažuran, cimet, klinčić, estragon
- Napitci – voda, gazirana, biljni čajevi (specijalno caj protiv napuhnutosti i bolju probavu) zeleni, crni, 1 šalica crne kave
Nakon 3 probna dana idealno bi bilo nastaviti do 30 dana sa dodatnim uvođenjem sljedećih namirnica:
- 1 jabuka (idealno Granny Smith) i 1 šalica bobičastog voća na dan.
- Do 2 dcl bademovog mlijeka ili sojinog mlijeka.
- 1 obrok mliječnih prerađevina (svježi sir, jogurt, kozji sir, kefir, feta sir)
- Tamna čokolada (min 65% kakaa) 30 g
- Sirova mrkva, mladi luk (posebno zeleni dio), pastrnjak, luk i rajčica
- Cjelovite žitarice i krekeri od orašastih plodova
Probajte kako je to kada organizam nije ovisan o šećeru i konzultirajte se s nutricionisticom koja će vam nakon savjetovanja napisati jelovnik prilagođen vašim potrebama.
Tekst: Alma Bunić, Nutriforma
Foto: Pexels