Danska već godinama slovi kao jedna od najnaprednijih zemalja u području održivosti, kvalitete života i društvene jednakosti. No, osim strateških politika, danski pristup životu uvelike se temelji na filozofiji jednostavnosti, sklada i svakodnevne ugode – poznatoj pod imenom hygge. Upravo tu ravnotežu između osobnog i profesionalnog, između opuštenosti i odgovornosti, uspješno utjelovljuje Nj. E. g. Ole Henrik Frijs-Madsen, veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj.
U ugodnom razgovoru za portal slowliving.hr, veleposlanik Frijs-Madsen otkriva kako izgleda danski pristup životu iz diplomatske perspektive, kako diplomacija nije samo posao već i stil života koji odražava uvjerenja, kulturu i gradi mostove, ne samo između zemalja, već i među ljudima. U vremenu koje traži brzinu, vjerujemo kako je upravo slow living kao univerzalni pojam danskog hyggea ono što nas sve vraća onome bitnom.
Kad takve prakse postanu intuitivne – kad postane prirodno i lako sjesti na bicikl – one se brzo šire. Infrastruktura stvara navike, a navike mijenjaju gradove.
Danska je globalni uzor kada je riječ o održivosti i zelenim politikama. Koji konkretan danski model ili praksu biste preporučili Hrvatskoj kao nešto što bismo mogli realno primijeniti i integrirati u vlastiti kontekst?
Konkretan primjer koji se na prvi pogled može činiti jednostavnim, ali je u Danskoj imao transformativni učinak, je biciklistička infrastruktura. Gradovi poput Kopenhagena razvili su sigurne, dobro povezane biciklističke staze, što čini korištenje bicikla jednostavnim i intuitivnim izborom umjesto automobila. To nije samo iz ekoloških razloga, već i zato što je često najbrži i najpraktičniji način kretanja.
Kad takve prakse postanu intuitivne – kad postane prirodno i lako sjesti na bicikl – one se brzo šire. Infrastruktura stvara navike, a navike mijenjaju gradove. To je izuzetno učinkovito zeleno rješenje. U mnogim dijelovima Kopenhagena automobili više nisu potrebni za svakodnevni prijevoz, posebno unutar grada. To ne samo da smanjuje emisije, već i poboljšava javno zdravlje, smanjuje gužve i stvara ugodnije urbano okruženje.
Vjerujem da se to može prilagoditi i Hrvatskoj – kao i bilo gdje – jer je po svojoj prirodi jednostavno. Stvaranje sigurnih biciklističkih staza i širenje infrastrukture možda neće odmah donijeti promjene, ali postavlja temelje za razvoj prakse koja će dugoročno rezultirati održivijim načinom života.
U Hrvatskoj je koncept hygge postao popularan kroz interijere i životni stil, ali on je mnogo više od estetike. Kako izgledaju vaši hygge trenuci i je li vam ova filozofija pomogla u diplomatskom životu punom obaveza, putovanja, protokola i izazova?
Hygge se često povezuje sa svijećama i ugodnim interijerima, ali u svojoj srži radi se o jednostavnosti i osjećaju ugode. U diplomatskom životu koji je često užurban i strukturiran, hygge gotovo postaje nužan alat. Za mene, hygge može biti jednostavno kao spor početak dana uz šalicu kave – bez e-mailova, bez sastanaka – samo miran trenutak za sabrati misli prije početka dana. Na poslu, hygge se pojavljuje u malim, ali značajnim trenucima. To može biti razgovor s kolegama nakon dugog dana, dijeljenje dojmova. Ti trenuci mira i povezanosti stvaraju ravnotežu u životu koji je inače pun kretanja, protokola i sastanaka.
Za mene, hygge može biti jednostavno kao spor početak dana uz šalicu kave – bez e-mailova, bez sastanaka – samo miran trenutak za sabrati misli prije početka dana.
Često ističete da se odnos Danske i Hrvatske temelji na zajedničkim vrijednostima. Osim političke i ekonomske suradnje, važnu ulogu ima i javna diplomacija – od kulturnih razmjena do ekoloških inicijativa. Veleposlanstvo je partner brojnih događanja u Hrvatskoj, poput Greencajta, Zagreb DOX-a i Zagreb Film Festivala. Koja su vam partnerstva posebno važna i zašto?
Javna diplomacija doista je ključna za jačanje veze između Danske i Hrvatske. Iako su nam sva partnerstva vrijedna, posebno bih izdvojio suradnju na klimatski usmjerenim inicijativama, poput Greencajta i naše izložbe Green Together.
Klimatske promjene su ključni izazov našeg vremena, a ovakve platforme omogućuju otvoreni dijalog, razmjenu rješenja i učenje jednih od drugih. Kada se danski i hrvatski glasovi spoje – bilo kroz izložbe, panele ili festivale – ne samo da produbljujemo međusobno razumijevanje, već stvaramo zamah za stvarne promjene. A potrebne su nam sve moguće ideje, razmišljanja i rješenja ako želimo riješiti izazov koji nas sve pogađa.
Danska rezidencija u Zagrebu odiše profinjenošću i nenametljivom elegancijom, obogaćenom brojnim komadima skandinavskog dizajna. Koliko vam je važno da prostor u kojem živite i primate goste odražava skandinavske vrijednosti ? I može li rezidencija, svojim ambijentom i dizajnom, postati most među kulturama, a ne samo formalni prostor za susrete?
Hvala vam – drago mi je da ste to primijetili. Danska rezidencija doista je više od mjesta stanovanja ili primanja gostiju. Ona je produžetak našeg načina razmišljanja o ravnoteži i funkcionalnosti. To su vrijednosti duboko ukorijenjene u skandinavskom načinu života. Kada se prostor doima ugodnim, on stvara pravu atmosferu za smislen razgovor. U tom smislu, rezidencija podržava naš rad – ne samo funkcionalno, već i tako što potiče osjećaj otvorenosti i međusobnog poštovanja.
Na poslu, hygge se pojavljuje u malim, ali značajnim trenucima. To može biti razgovor s kolegama nakon dugog dana, dijeljenje dojmova.
Današnji svijet zahtijeva brzinu, učinkovitost i stalnu dostupnost. Kako osobno održavate ravnotežu u tako brzom ritmu? Imate li dnevne rituale koji vam pomažu ostati povezani sa sobom i vlastitim vrijednostima?
Istina je – diplomacija često zahtijeva brzi tempo, ali nastojim svaki dan započeti polako, uz kavu i tišinu. Izbjegavam odmah gledati telefon, kako bih umu dao prostora. Čak i nekoliko minuta tišine između sastanaka može napraviti razliku. Također štitim vrijeme navečer kako bih se isključio i napunio energiju.
Za svoju ste svadbu odabrali otok Vis. Vidite li se kako se vraćate na Vis ili hrvatsku obalu nakon završetka svog diplomatskog mandata? A i s obzirom na to da poznajete Hrvatsku kao gost i kao partner – imate li prijedloge kako možemo unaprijediti održivost u turizmu, osobito duž obale i na otocima?
Hrvatska je zaista predivna zemlja. To je mjesto gdje vas sve – od krajolika i otoka do topline ljudi – jednostavno ostavi pod dojmom. Sigurno ću se vratiti. Što se tiče održivosti u turizmu, vjerujem da Hrvatska ima stvarnu priliku biti uzor drugima. Očuvanje onoga što čini obalu jedinstvenom – okoliša, prirode i lokalne kulture – ključno je. To može značiti veća ulaganja u turizam izvan sezone, podršku lokalnim proizvođačima ili unapređenje upravljanja otpadom i vodnim resursima na otocima.
Moglo bi vas zanimati i: Kako je Danska uspjela postati jedan od predvodnika zelene tranzicije?
Teskt: Petra Šafranko
Foto: arhiva Greencajt, izvor za naslovnicu Nacional.hr, izvor za Dansku rezidenciju: Jutarnji list