Dodaci prehrani danas su posvuda. Uzimaju se za ljepšu kožu, bolji san, više energije, mirniji želudac, jači imunitet ili bolji fokus. I dok se mnogi kunu u njih, liječnici su prema toj temi često oprezniji nego što bismo očekivali. Razlog je jednostavan: većinu nutrijenata i dalje je najbolje unositi hranom, a brojni dodaci prehrani na tržištu nisu nužno ono što obećavaju.
No to ne znači da suplementi nemaju svoje mjesto. Kada postoji stvarna potreba, potvrđen manjak ili specifična životna faza, neki dodaci prehrani mogu imati smisla. Upravo zato je zanimljivo vidjeti koje suplemente uzimaju liječnici kada ih biraju za sebe, ne zato što prate trendove, nego zato što im za to postoji konkretan razlog.
U nastavku donosimo šest dodataka prehrani koje i liječnici najčešće izdvajaju kao one koji ponekad doista mogu biti korisni.
Vitamin D
Vitamin D ima važnu ulogu u zdravlju kostiju, radu mišića i funkcioniranju imunološkog sustava. Upravo zato se često spominje među najvažnijim nutrijentima, osobito u razdobljima kada manje boravimo na suncu.
Liječnici ga često uzimaju zato što je manjak vitamina D vrlo čest, a hranom ga nije uvijek lako unijeti dovoljno. Posebno je to izraženo u zimskim mjesecima, kod ljudi koji malo borave vani ili kod osoba tamnije puti.
Ako se uzima kao dodatak prehrani, često se preporučuje oblik vitamin D3, a dobro ga je uzimati uz obrok koji sadrži masnoće jer se tako bolje apsorbira.
Kalcij
Kalcij je ključan za zdravlje kostiju i zubi, ali i za normalan rad mišića i živčanog sustava. Kod žena u četrdesetima i u razdoblju perimenopauze i menopauze njegova važnost posebno dolazi do izražaja jer tada raste rizik od gubitka koštane mase.
Liječnici ipak naglašavaju da je kalcij najbolje unositi hranom, ali ako prehrana nije dovoljna, dodatak može imati smisla. Neki zato biraju kombinirane pripravke kalcija i vitamina D, budući da vitamin D pomaže njegovoj apsorpciji.
Važno je i koji se oblik kalcija uzima. Primjerice, kalcijev karbonat najbolje je uzimati uz hranu, dok se kalcijev citrat može uzimati i s hranom i bez nje.
Magnezij
Magnezij je jedan od najčešće spominjanih minerala kada govorimo o snu, opuštanju i oporavku mišića. Neki liječnici ga uzimaju upravo zbog boljeg sna, dok ga drugi koriste kao podršku kod migrena.
No nije svaki oblik magnezija isti. Nekima bolje odgovara magnezijev glicinat, osobito ako žele smanjiti rizik od probavnih tegoba, dok se kod migrena češće spominje magnezijev oksid.
Ako vam magnezij smeta želucu, može pomoći uzimanje uz obrok. I ovdje vrijedi isto pravilo kao i kod drugih dodataka prehrani: važno je znati zašto ga uzimate, a ne posezati za njim samo zato što je popularan.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline najčešće se povezuju sa zdravljem srca, mozga i upalnim procesima u organizmu. Dodaci poput ribljeg ili krilovog ulja zato su među onima koje i neki liječnici uključuju u svoju rutinu.
Razlog je njihov protuupalni potencijal i povezanost s kardiovaskularnim zdravljem, ali i općim osjećajem dobrobiti. Ipak, liječnici ističu da omega-3 nisu nužne svima i da puno ovisi o prehrani, cilju i dozi.
Kako su topive u mastima, najbolje ih je uzimati uz obrok koji sadrži masnoće. Kod ribljeg ulja nekima problem može biti neugodan “riblji” okus nakon uzimanja, pa treba pronaći proizvod koji im odgovara.
Željezo
Željezo je mineral bez kojeg tijelo ne može normalno stvarati hemoglobin, a bez dovoljno hemoglobina krv teže prenosi kisik. Zato manjak željeza može dovesti do anemije, umora, slabosti i manjka energije.
Kod žena je manjak željeza posebno čest zbog gubitka krvi tijekom menstruacije. Neki liječnici upravo zato uzimaju dodatke željeza kad laboratorijski nalazi pokažu manjak ili kada žele spriječiti razvoj anemije.
Kod uzimanja željeza važno je znati da se bolje apsorbira uz vitamin C, pa može pomoći ako se uzima uz hranu bogatu tim vitaminom ili uz dodatak vitamina C. Također, željezo ne treba uzimati naslijepo i bez razloga, jer previše željeza također nije dobro za organizam.
Vlakna
Iako se o njima rjeđe govori kao o “suplementu” u klasičnom smislu, dodaci vlaknima također su među onima koje neki liječnici koriste. Vlakna pomažu probavi, pridonose sitosti, mogu pomoći regulaciji stolice, stabilizaciji šećera u krvi i snižavanju LDL kolesterola.
Mnoge žene i muškarci ne unose dovoljno vlakana hranom, pa dodatak može pomoći, osobito kada prehrana nije idealna svaki dan. No s vlaknima treba krenuti postupno. Ako ih naglo uvedemo u većoj količini, mogu se pojaviti nadutost, plinovi i nelagoda.
Uz dodatke vlaknima važno je piti dovoljno vode, jer bez tekućine vlakna ne mogu pravilno “odraditi” svoj posao.
Kako liječnici gledaju na dodatke prehrani?
Ono što se provlači kroz sve ove preporuke jest vrlo jasan stav: dodaci prehrani nisu zamjena za kvalitetnu prehranu, san, kretanje i osnovnu brigu o zdravlju. Njihova uloga je prije svega da popune konkretan manjak ili podrže organizam u specifičnoj situaciji.
Drugim riječima, liječnici ih ne uzimaju zato što žele “optimizirati” svaki aspekt života, nego zato što znaju gdje određeni dodatak može imati smisla i gdje ga nema.
Što vrijedi imati na umu prije uzimanja suplemenata?
Prije svega, dobro je razgovarati s liječnikom, osobito ako već uzimate terapiju ili imate zdravstvene tegobe. “Prirodno” ne znači automatski i sigurno, a ni dobar suplement nije dobar za svakoga u istoj dozi.
Važno je i ne pretjerivati. Previše kalcija, vitamina D ili željeza također može imati posljedice. Zato dodatke prehrani najviše ima smisla promatrati kao pomoć kada za njom postoji jasan razlog, a ne kao univerzalno rješenje za sve.
Iako mnogi liječnici smatraju da je velik dio dodataka prehrani precijenjen, ipak postoje iznimke koje imaju svoje mjesto. Vitamin D, kalcij, magnezij, omega-3, željezo i vlakna spadaju među one koje i sami ponekad uzimaju. ali promišljeno, ciljano i s razlogom.
Možda je upravo to najbolji pristup i za nas: manje impulzivnog kupovanja za svaki slučaj, a više razumijevanja što tijelu stvarno treba.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kava i suplementi? 4 dodatka prehrani koja nikako ne biste trebali uzimati uz kavu