Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od najučestalijih metaboličkih poremećaja u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će do 2030. od dijabetesa oboljeti 7, 8 % odrasle populacije, a najveći porast broja oboljelih očekuje se u zemljama u razvoju. Zašto je tomu tako?
Važnost tjelesne aktivnosti
Ubrzan ritam života, sjedilački poslovi i pandemija doveli su do nedovoljne tjelesne aktivnosti koja je nužna za očuvanje zdravlja kako tjelesnog tako i psihičkog. Osim održavanja tjelesne težine, boljeg raspoloženja i sna redovita tjelesna aktivnost utječe i na prevenciju i liječenje dijabetesa. Brojna istraživanja pokazuju da je svakodnevna aktivnost važna i poželjna kod oba tipa dijabetesa. Tip 1, koji se obično javlja kod djece i mlađih osoba, odnosi se na stanje kada gušterača ne proizvodi inzulin. S druge strane, tip 2 upućuje na stanje u kojemu je učinak proizvedenog inzulina smanjen i češće se javlja kod starijih osoba pri čemu nastaju komplikacije s drugim organima. Osobe koje boluju od dijabetesa za vježbanje se moraju pripremiti i bilježiti razinu glukoze prije i nakon aktivnosti što daje iskustvo i detaljniji uvid u planiranje obroka i lijekova.
Kliničke studije pokazale su da djeca i adolescenti s dijabetesom tipa 1 koji su aktivni i redovito vježbaju imaju potrebu za manjom dozom inzulina za isti stupanj metaboličke kontrole. Međutim, vrlo je važno povremenu fizičku aktivnost pretvoriti u svakodnevnu jer u protivnom može doći do hipoglikemije, odnosno stanja u kojemu je razina šećera u krvi izrazito niska.
S obzirom na to da redovita aerobna tjelovježba poboljšava osjetljivost na inzulin, kontrolu krvnog tlaka i glukoze u krvi kao i rizik od kardiovaskularnih bolesti tjelesna aktivnost se, uz pravilnu prehranu, smatra jednim od najvažnijih čimbenika u liječenju dijabetesa tipa 2 dok su lijekovi koji pomažu snižavanju šećera tek na drugom mjestu.
Dijabetes: Zdravom prehranom do prevencije
Danas je povišena tjelesna masa jedna od glavnih uzroka pojavljivanja dijabetesa tipa 2 od kojega obolijeva sve više djece. Nezdrava i neuravnotežena prehrana te konzumacija gaziranih napitaka dovodi do rizika od obolijevanja, a kao prevencija i terapija već razvijenog dijabetesa preporučuje se mediteranska prehrana. Dokaz da adekvatnom prehranom možemo utjecati na prevenciju dijabetesa jest i dijabetička dijeta koju liječnici pripisuju pacijentima kojima je ustanovljen dijabetes. Riječ je o idealnoj prehrani i balansiranom unosu proteina, ugljikohidrata i masti pri čemu se pokazalo da mediteranska prehrana dovodi do većeg gubitka tjelesne mase već prehrana siromašna mastima. Smjernice koje se odnose za jelovnik dijabetičara univerzalne su i vrijede za cijelu populaciju, a osobe koje su oboljele moraju ih se detaljno pridržavati i planirati obroke.
Najjednostavnije planiranje obroka provodi se metodom tanjura pri čemu se tanjur zamišljenim crtama dijeli na jednu polovicu i dvije četvrtine. Jedna od njih se ispunjava hranom bogatom škrobom kao što su žitarice i mahunarke dok se na drugoj četvrtini nalazi hrana bogata bjelančevinama kao što su meso i riba. Polovicu tanjura može se ispuniti povrćem s malo škroba kao što su lisnato povrće i brokula, a posebno su predviđene mjerice voća i mliječnih proizvoda.
Redovita tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i navike osnovne su komponente pomoću kojih je moguće prevenirati i liječiti dijabetes. Osim toga, važno je provoditi i godišnju dijabetičku kontrolu koju provodi liječnik obiteljske medicine. Pregled obuhvaća vađenje krvi i urina, razgovor o navikama, kontrolu vida, pregled stopala te mjerenje težine, visine, opsega struka, krvnog tlaka te indeksa tjelesne mase.
Moglo bi vas zanimati: Štitnjača i prehrana: što od hrane smijemo konzumirati?
Tekst: Ana Carević
Foto: Canva, Unsplash