Ovih dana obilježava se Europski tjedan mentalnog zdravlja, a u zagrebačkom uredu tvrtke Spyrosoft, jedne od rijetkih koja ovu temu ne obrađuje samo PR-ovski, već autentično i sustavno, održao se događaj koji nosi znakovit naziv: High performance, low battery – imposter syndrome and burnout in IT.
Iza ovog naslova ne stoji samo statistika (iako i ona postoji: stopa burnouta u IT sektoru gotovo je dvostruko viša od prosjeka). Stoji svakodnevica onih koji sjede pred ekranima i pokušavaju biti dovoljno dobri, dovoljno brzi, dovoljno korisni dok im unutarnji sustavi upozorenja već dugo trepere.
Nema ničeg prirodnog u tome da budemo stalno dostupni, stalno spremni, stalno performativni. A ipak, kao da je upravo to uvjet opstanka u suvremenom svijetu rada. Pogotovo u industriji u kojoj su brzina, učinkovitost i rješavanje problema norma, a ne iznimka. U IT sektoru, gdje su granice između čovjeka i stroja ponekad opasno nejasne, pitanje mentalnog zdravlja više nije luksuzna tema s rubova.
Kultura rada koja uključuje razgovor o mentalnom zdravlju, psihološkoj otpornosti, osjećaju pripadnosti i zdravim granicama – još uvijek je rijetkost, pogotovo u IT sektoru
Upravo zato posebno veseli vidjeti da postoje poslodvaci koji ne čekaju krize da bi otvorili temu mentalnog zdravlja, već je redovito njeguje kroz mjesečne interne seminare, predavanja i razmjenu iskustava. Predavanje High performance, low battery – impostor syndrome and burnout in IT, održano 22. svibnja 2025. u zagrebačkom uredu Spyrosofta, održano je da rasvijetle nijanse onoga što znači raditi u visoko zahtjevnim okruženjima, a istovremeno se boriti s osjećajem da “nisi dovoljan”.
Psihologinja Lara Ludaš govorila je o prevenciji burnouta i važnosti prepoznavanja signala iscrpljenosti prije nego postanu kronični. Maja Fartek, edukacijska psihologinja i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja u treningu, nastavila je s temom impostor fenomena razbijajući mit da on pogađa samo početnike i ukazujući na to koliko je duboko ukorijenjen u samoj strukturi kompetitivne profesionalne svakodnevice. Mi smo razgovarali s Marijom Jurinom, Employer Branding specijalisticom iz Spyrosofta, koja stoji iza organizacije ovog događaja, ali i šireg promišljanja o zdravlju u radnim uvjetima koji sve češće brišu granicu između rada i identiteta.
Mislite li da se uspjeh u IT sektoru i dalje prečesto mjeri isključivo rezultatima, zanemarujući mentalno zdravlje? Kako bi izgledao održiviji model?
Ovisno o vrsti projekta: radi li se o produktno ili projektno usmjerenoj firmi, zaposlenici se često suočavaju s pritiskom rokova i visokih očekivanja. Tehnologija ne spava, kako je istaknula kolegica Lara Ludaš na radionici o burnoutu, a 73 % zaposlenika u IT-u u Europi prijavljuje stres ili sagorijevanje. Uz visoku dostupnost i brzo rješavanje problema, očekivanja ponekad prelaze granice zdravog.
Rad od kuće dodatno zamagljuje razliku između privatnog i poslovnog. Neki se dobro snađu, dok drugi osjećaju stalni pritisak da moraju biti online što često dovodi do izostanka pauza i osjećaja krivnje. Fleksibilno radno vrijeme ističe se kao jedan od najvažnijih benefita u industriji, a u Spyrosoftu je ono standard, upravo kako bi zaposlenici lakše balansirali između osobnog i poslovnog života. Održiviji modeli postoje, no rijetke ih tvrtke imaju hrabrosti implementirati.
Što Spyrosoft radi drugačije?
U Spyrosoftu njegujemo holistički pristup zaposlenicima. Osim zdravstvenih benefita i članarina za teretanu, osnovali smo i globalni tim za mentalno zdravlje, koji provodi individualne konzultacije – bilo da je riječ o razvoju komunikacijskih vještina, nošenju s anksioznošću ili pronalasku terapijskog pravca. U zagrebačkom uredu, kolegice Maja Fartek i Lara Ludaš svakog mjeseca održavaju radionice o mentalnom zdravlju. Cilj je osnažiti svijest o brizi za sebe i to ne samo privatno, nego i na poslu.
Profesionalni razvoj dio je sustava: barem jednom godišnje održava se individualna evaluacija željenog karijernog smjera, a voditelji pomažu u pronalasku edukacija i alata. Tijekom godine se organiziraju i “kave s people partnerom” – prilika da se otvoreno razgovara o projektima, potrebama i mogućim promjenama. Ako netko nije zadovoljan na trenutačnom projektu, tražimo rješenje. Vjerujemo da je zadovoljstvo preduvjet produktivnosti.
Sporiji rad nije lijenost, već izbor
Može li se ideja “sporijeg rada” kao svjesnog izbora, a ne lijenosti, integrirati u korporativni IT?
Možda još ne posvuda, ali u Spyrosoftu vjerujemo da je moguće. Tvrtke se natječu da privuku stručnjake, ali korporativni sustavi često ostaju kruti. Naš model temelji se na linijskom menadžmentu: voditelji su odgovorni za timsku dobrobit, bez prekovremenih, uz zadovoljavajuće i dobro planirane projekte. Ako i dođe do iznimke PM je tu kao most između klijenta i tima. Nakon radnog vremena ne čitamo mailove, ne šaljemo poruke. Tijekom godišnjih odmora nema ometanja. Povjerenje je ključno: važno je da je zadatak odrađen, ali kada i kako dogovaramo u timu. Slavimo male uspjehe. Gradimo kulturu povjerenja. I vjerujemo da je održivost u radu moguća.
Tekst: Martina Kolarić
Foto: Spyrosoft