Iako se za kortikosteroide uglavnom vezuju negativne konotacije, važno je imati na umu da je njihovim pravilnim korištenjem neke od posljedica moguće spriječiti. Upravo je to razlog zašto bismo za kortikosteroidima trebali posezati isključivo uz liječnički nadzor. Oni dolaze u obliku krema, losiona, masti, ali i tableta dok u nekim slučajevima liječnik može preprisati uzimanje kortikosteroida i ispod kože.
Koje su vrste kortikosteroida i na što je potrebno pripaziti?
Na vrhovima bubrega smjestile su se nadbubrežne žlijezde u čijoj se kori stvaraju kortikosteroidi. Oni su prirodni steroidni hormoni koji imaju utjecaj na različite fiziološke procese koji se događaju u našemu tijelu. Dakle, razlikujemo prirodne kortikosteroide koji se stavaraju u našemu tijelu i sintetske koji su umjetno stvoreni oblici kortikosteroida, a u medicini se koriste kao lijekovi za razne upale, autoimune bolesti, atopijska stanja kao i za neke vrste raka. Umjetno stvoreni kortikosteroidi su na tržištu već 50 godina, a njihova upotreba je dozvoljena i opravdana ako se njima koristite na pravilan način i uz prethodno savjetovanje s liječnikom. Lokalni kortikosteroidi važni su u dermatologiji i dermatološkim terapijama. Lokalna primjena podrazumijeva masti, kreme i losione, a stručnjaci na tomu polju prednost daju kremama i mastima. Način na koji se nanose jest lagano umasiravanje na određeno područje dok količina, kao i koncentracija kortikosteroida, ovisi o pacijentu. U obzir se uzima dob pacijenta, njegovo stanje kao i samo područje na koje se nanose pripravci zbog različite debljine kože. Koncetracija kortikosteroida i slabijim kremama i mastima iznosi 1 % i takve je pripravke obično moguće kupiti bez recepta dok je za one jače s višim postotkom recept obvezan.
Jači lijekovi s kortikosteroidima zahtijevaju i veću ulogu liječnika koji kontrolira pacijenta i moguće nuspojave na tijelu. Kako bi se poboljšalo njihovo djelovanje katkad se koristi i zavoj koji se stavlja nakon tretiranja zahvaćenog mjesta pripravcima. Međutim, okluzivni zavoji tj. oni u više slojeva i složeniji koriste se samo kod osoba koje imaju psorijazu ili jake ekceme zbog toga što mogu izazvati neželjene nuspojave. To je još jedan od razloga zašto se ne biste trebali prepustiti vlastitoj dijagnozi i doziranju kortikosteroida za koje ne postoje točno određena pravila već se ona individualno mijenjaju. Treba imati na umu da se neke od nuspojava ne javljaju odmah već i nakon nekoliko godina što može ostaviti ozbiljnije posljedice.
Topički kortikosteroidi namijenjeni su za korištenje na koži i u očima, inhalacijski se koriste kod liječenja problema s plućima i bronhijem, nosne sluznice i sinusa dok su niskopotentni kortikosteroidi rezervirani za lice.
Komu kortikosteroidi nisu namijenjeni?
Iako je poznato da pripravci koji sadrže kortikosteroide imaju ograničeno korištenje, a uglavnom je riječ o tri tjedna liječnik je dužan upoznati pacijente s tom informacijom kao i napraviti dodatne pretrage koji upućuju na to smije li se osoba uopće u svojemu liječenju koristiti takvim pripravcima.
Trebale bi ih izbjegavati osobe koje imaju probleme sa srcem, visokim tlakom ili dijabetesom dok se oni ne savjetuju ni onima koji imaju mentalne probleme ili su skloni alkoholu.
Bez obzira na sve, osobe koje su u konzultaciji s liječnikom dobile pripravke na bazi kortikosteroida trebale bi redovito pratiti otkucaje srca, krvni tlak i razinu šećera u krvi.
Moglo bi vas zanimati: Nizak krvni tlak ili hipotenzija – kako ga tretirati?
Tekst: Ana Carević
Foto: Canva
