Koliko često idemo na toalet i kakva nam je probava možda djeluje kao sitnica o kojoj ne razmišljamo previše, sve dok nešto ne počne smetati. No sve više istraživanja pokazuje da vrijeme koje stolica provodi u crijevima može imati puno širi utjecaj na zdravlje nego što se na prvi pogled čini.
Prema pregledu studija objavljenom 2023. godine, postoje jasne razlike između crijevnog mikrobioma ljudi kod kojih sadržaj kroz crijeva prolazi brže i onih kod kojih se zadržava sporije. A budući da je crijevni mikrobiom snažno povezan s općim zdravljem, to bi moglo pomoći objasniti zašto sporija ili brža probava nije samo pitanje ugode, nego i šireg funkcioniranja organizma.
Zašto je brzina probave uopće važna?
Vrijeme prolaska kroz crijeva, odnosno takozvano vrijeme crijevnog tranzita, odnosi se na to koliko dugo hrana i njezini ostaci ostaju u debelom crijevu prije nego što budu izbačeni iz tijela.
Što je taj proces sporiji, bakterije u crijevima imaju više vremena djelovati na sadržaj u crijevu, fermentirati ga, mijenjati kiselost crijeva i stvarati različite metabolite. Ti spojevi zatim mogu utjecati na organizam na više načina, pozitivno, ali ponekad i negativno, ovisno o tome što se točno događa u crijevima i koliko dugo.
Drugim riječima, nije svejedno prolazi li probava “brzim vlakom” ili više usporeno i tromo.
Sporiji tranzit povezuje se s nekim zdravstvenim problemima
U tekstu se navodi da su sporiji tranzit i zatvor povezani s metaboličkim i upalnim poremećajima, ali i s nekim neurološkim stanjima, poput Parkinsonove bolesti.
To ne znači da svaka osoba koja ima sporiju probavu ima ozbiljan zdravstveni problem, ali znači da ritam probave može biti važan pokazatelj onoga što se događa u tijelu i nešto što možda predugo zanemarujemo.
Upravo zato znanstvenike zanima kakav mikrobiom imaju ljudi s različitim obrascima probave i može li to u budućnosti pomoći u boljem razumijevanju bolesti i individualnijem pristupu liječenju.
Što su istraživači zapravo gledali?
Tim znanstvenika analizirao je ranije objavljena istraživanja u kojima su se pratili:
- vrijeme prolaska kroz crijeva
- konzistencija stolice
- prehrana
- sastav crijevnog mikrobioma
- metaboliti koje proizvode crijevne bakterije
Analiza je uključivala tisuće ispitanika i zdrave osobe i ljude s tegobama poput sindroma iritabilnog crijeva, zatvora i ciroze jetre.
Zanimljivo je da vrijeme crijevnog tranzita nije tako jednostavno procijeniti samo prema tome koliko često netko ide na toalet. U nekim se istraživanjima koriste posebne kapsule sa senzorima koje prate put kroz probavni sustav, dok se u drugima koristi poznata Bristolska ljestvica stolice, vizualni alat koji procjenjuje oblik i konzistenciju stolice, od tvrdih kuglica do vrlo rijetke stolice.
Neka istraživanja čak prate koliko vremena treba da iz tijela izađu progutana plava boja ili kukuruz.
Što su pokazali rezultati?
Rezultati su bili vrlo zanimljivi: ljudi s bržim tranzitom imali su znatno drukčiji crijevni mikrobiom od onih sa sporijim tranzitom.
Štoviše, uključivanje podataka o vremenu prolaska kroz crijeva pomoglo je bolje predvidjeti sastav crijevnog mikrobioma nego samo analiza prehrane. To znači da nije dovoljno gledati samo što jedemo, važno je i kako brzo ili sporo to prolazi kroz naš probavni sustav.
Kod osoba s bržim tranzitom mikrobiom je češće bio obilježen vrstama bakterija koje bolje uspijevaju uz prehranu bogatu ugljikohidratima i s manje masti. Kod sporijeg tranzita ponekad su dominirale vrste koje više “vole” proteine.
Još jedan važan detalj: i vrlo brz i vrlo spor tranzit bili su povezani s manjom raznolikošću crijevnog mikrobioma u usporedbi s ljudima koji imaju srednje, uravnoteženo vrijeme prolaska kroz crijeva.
To sugerira da i krajnosti mogu stvoriti uvjete u kojima nekoliko specifičnih vrsta bakterija preuzme dominaciju, dok šira raznolikost, koja se često smatra poželjnom, opada.
Zašto je to važno za svakodnevni život?
Možda zato što objašnjava zašto isti savjet za zdravlje crijeva ne djeluje jednako na svakoga.
Dvoje ljudi može pojesti isti obrok, a doživjeti sasvim drukčije učinke, upravo zato što njihova probava ne radi istim tempom. To bi moglo objasniti i zašto nekima više pomažu probiotici, dodaci prehrani ili određene promjene u prehrani, a drugima ne.
Drugim riječima, “ritam crijeva” mogao bi biti važan komad slagalice kad govorimo o individualnom pristupu prehrani i zdravlju.
Što iz ovoga možemo uzeti kao praktičnu poruku?
Ne trebamo opsesivno pratiti svaki odlazak na toalet, ali vrijedi obratiti pažnju na to kako naša probava funkcionira:
- je li redovita
- je li stolica vrlo tvrda ili vrlo rijetka
- osjećamo li nadutost, težinu ili nelagodu
- imamo li osjećaj da je tranzit stalno prespor ili prebrz
Takve informacije nisu nevažne. Mogu biti koristan signal o stanju probave, prehrane, hidracije i općeg zdravlja.
Ovo istraživanje još jednom podsjeća na nešto što često zaboravljamo: probava nije samo tehnički proces izbacivanja otpada, nego važan dio naše ukupne fiziološke ravnoteže. Koliko dugo stolica ostaje u tijelu može utjecati na okoliš unutar crijeva, sastav mikrobioma i možda puno više toga nego što smo dosad mislili.
Zato ritam crijeva možda nije glamurozna tema, ali bi mogao biti jedan od važnijih, a zanemarenih pokazatelja zdravlja.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Poticanje probave: što može pomoći kod “lijenih crijeva” i kada je vrijeme za pregled