Blagdani su gotovi, lampice su pospremljene, stol više nije pretrpan kolačima, a kalendar se ponovno puni obavezama. Studij, posao, vrtić, škola, rokovi, sve se vraća “na staro”, samo što se nama često čini kao da nemamo snage vratiti se zajedno s tim ritmom.
Upravo tada, negdje između prvog radnog tjedna i kraja siječnja, mnogi osjete tugu, bezvoljnost, umor i pad motivacije. Taj osjećaj često zovemo siječanjski blues ili postblagdanski pad raspoloženja. Niste jedini i niste “čudni” ako vam je sada posebno teško upaliti alarm, otići na posao ili ponovno “uskočiti” u rutinu.
Razloga je više: emotivni i fizički umor nakon intenzivnog prosinca, financijski stres, razočaranje jer se ništa “magično” nije promijenilo ulaskom u novu godinu, povratak neriješenim problemima, manje svjetla i kraći dani. Sve to zajedno može djelovati kao emocionalni mamurluk.
Dobra vijest: u većini slučajeva ovo stanje je prolazno, a postoje i konkretni koraci koji mogu pomoći da prijelaz iz blagdanskog u “obično” vrijeme bude nježniji.
1. Priznajte si: normalno je da vam je teško
Umjesto da se forsirate da odmah budete “motivirani”, “zahvalni” i “punog gasa”, dopustite si priznati da vam je teško.
Osjećaj praznine nakon intenzivnog, šarenog i punog prosinca je očekivan. Kao što blagdanska euforija ne traje zauvijek, tako ni ovaj pad raspoloženja neće trajati beskonačno. Već samo to da sebi kažete “uredu je da se tako osjećam” često malo otpusti pritisak.
2. Vratite strukturu, malim, nježnim koracima
Umjesto velikih planova i predugih to-do lista, pokušajte s malim, jasno definiranim zadacima za dan:
- skuhati jednostavan obrok
- pospremiti jednu policu ili jednu prostoriju
- poslati poruku osobi s kojom ste dugo htjeli pričati
- izaći iz kuće barem na kratku šetnju.
Svaki “mali uspjeh” daje osjećaj kontrole i vraća dojam da ipak nešto možete, čak i onda kada vam je energija pri dnu.
3. Pokrenite tijelo, makar minimalno
Ne trebate odmah u teretanu niti na intenzivne treninge. Dovoljno je 20 minuta brže šetnje, lagano istezanje ili kratka vježba kod kuće uz glazbu.
Tijelo pokretom otpušta napetost i luči hormone koji popravljaju raspoloženje. U siječnju smo često “zbunjeni” jer od sjedenja, ekrana i zatvorenih prostora i glava i tijelo postaju teški, zato je i mala, redovita aktivnost vrijedna zlata.
4. Nemojte “ugasiti” kontakte čim blagdani prođu
Blagdani su često jedini period u godini kada se više viđamo s obitelji i prijateljima. Nakon toga, mnogi naglo upadnu u osjećaj usamljenosti. Napravite mali plan druženja i nakon blagdana:
- kava jednom tjedno
- zajednička šetnja
- online razgovor s prijateljem koji nije blizu.
Važno je imati nešto čemu se radujete, čak i ako je to kratki susret ili poziv.
5. Uvedite mali ritual brige o sebi
Ne mora biti ništa “veliko” ni skupo: topla kupka ili dugo tuširanje, mirisna svijeća i knjiga, zapisivanje misli u dnevnik, frizura, masaža ili bilo koji mali tretman koji vas vraća sebi.
Poanta nije “nagraditi se jer ste bili produktivni” nego poslati si poruku da vrijedite čak i kada ste umorni, bezvoljni i nesavršeni.
6. Usmjerite pogled prema onome što tek dolazi
Blagdani su gotovi, ali život nije. Pred nama su duži dani, proljetni vikendi, možda mali izleti, novi projekti, neki novi, mali početci. Pomaže napisati par stvari kojima se radujete u sljedećih mjesec dana, nekoliko ciljeva koji su realni i blagi (npr. “dvaput tjedno šetnja”, “jedna knjiga u siječnju”, “jedan slobodan večernji sat samo za mene”).
7. Kada potražiti stručnu pomoć?
Siječanjski blues najčešće popušta kroz nekoliko tjedana. Ipak, važno je potražiti pomoć stručnjaka (liječnika, psihologa, psihoterapeuta) ako:
- osjećaj tuge, bezvoljnosti i praznine traje duže od nekoliko tjedana
- teško funkcionirate na poslu ili kod kuće
- gubite interes za stvari koje su vam prije bile važne
- javlja se intenzivna tjeskoba, panični napadaji ili misli beznađa.
Traženje pomoći nije znak slabosti, nego brige o sebi. Ponekad nam je potreban sugovornik “izvana” kako bismo uopće vidjeli koliko toga već nosimo.
Siječanj ne mora biti mjesec samokritike i kazne nakon uživanja u prosincu. Može biti tih, sporiji prijelaz, vrijeme u kojem učimo biti nježniji prema sebi, prihvatiti da ne možemo sve odmah, i dati si dozvolu da u novu godinu uđemo polako, svojim tempom.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Zato klasične novogodišnje odluke vrlo često ne traju dugo? Evo što kaže psihologija