Znate li koji su to prirodni resursi koje najviše iskorištavamo? I samo je pitanje vremena kad ćemo ih potpuno iscrpiti!
Kad govorimo o zaštiti okoliša često se spominju i prirodni resursi koji se manje ili više kontrolirano iscrpljuju. No što su zaista resursi i jesu li neiscrpni ili ćemo jednom ‘potrošiti’ sva prirodna bogatstva koja nam je priroda osigurala…
Prije svega, riječ resurs dolazi iz francuskog jezika i označava izvor ili sredstvo. Mi ga definiramo kao sinonim za raspoloživa sredstva, vrijednosti, zalihe i mogućnosti. Prirodni resursi, oni koji nas najviše zanimaju, jesu prirodna bogatstva poput zraka, voda, šuma, hrane, biljaka, životinja, ruda, minerala… Možemo govoriti o prirodnim bogatstvima neke zemlje ili cijele planete.
Neki od ovih resursa imaju ekonomsku vrijednost, poput plina, nafte ili ruda, dok se druge ne mogu kupiti novcem. One možda nemaju ekonomsku vrijednost, no upravo o njima ovisi život na zemlji. U slučaju kad su ti resursi i neobnovljivi, valja biti posebno pažljiv u njihovu korištenju. S druge strane, svjetska populacija je sve brojnija, pa se procjenjuje da nas je danas na Zemlji 7,8 milijardi i potreba za korištenjem ovih resursa sve je veća.
Koji su to prirodni resursi koji se najviše koriste i na koje bi valjalo obratiti pažnju?
1. VODA
Voda je na prvom mjestu – već i djeca vrtićke dobi znaju kako bez vode nema života. Više od 97% vode na Zemlji čine mora i oceani. Što znači kako za korištenje imamo manje od 3% ukupne svjetske količine voda. Veliki dio te vode, čak 70%, ‘zarobljen’ je u vječnom snijegu i ledu, pa nam na raspolaganju ostaje oko 200.000 km³ slatkovodnih tokova, izvora… Ne čudi stoga bojazan da bismo mogli potrošiti sve izvore pitke vode. Naime, prema nekim projekcijama, do 2025. godine čak će 1,8 milijardi ljudi (ili više od ¼ svjetskog stanovništva!) živjeti u zemljama koje ozbiljno oskudijevaju pitkom vodom.
2. NAFTA
Sreća je da se svjetske industrije okreću i drugim izvorima energije, no nafta je još uvijek značajni prirodni resurs o kojemu ovise mnoge. U prvom kvartalu 2021. godine otkriveno je 1,2 milijarde barela nafte na novim nalazištima, što je najmanje u posljednjih sedam godina. Prema procjeni norveške tvrtke Rystad Energy, svjetske zalihe nafte mogle bi biti u potpunosti iscrpljene u idućih 15 godina.
3. PLIN
Zemni plin je neobnovljim resurs i njegova se zaliha, baš kao što je to slučaj s naftom, smanjuje svake godine. Najbogatija zemlja svijeta kad je o zemnom plinu riječ jest Rusija, a blizu joj je i Iran koji s Katarom dijeli najveće svjetsko nalazište plina u Perzijskom zaljevu.
4. FOSFOR
Kemijski element koji je u svojim spojevima iznimno važan za poljoprivrednu industriju, jer je jedan od najvažnijih sastojaka gnojiva (fosfatna gnojiva). Sa svjetskom populacijom od gotovo 8 milijardi ljudi, posve je jasan značaj ovog elementa u prirodi. Najznačajnija nalazišta fosfora jesu u SAD-u, Kini i Maroku. Prema nekim predviđanjima, ukoliko se ne pronađu nove rezerve fosfora, mogli bi ga potrošiti u idućih 50 do 100 godine.
5. UGLJEN
Kad je o fosilnim gorivima riječ, još uvijek su najveće zalihe ugljena. No kako raste broj stanovnika, raste i potražnja za fosilnim gorivima, pa je pitanje dana kad će i ugljen postati vrlo tražena roba. Procjena je da na svjetskoj razini ugljena ima za još 150 godina ukoliko potražnja ostane na istom nivou.
6. RIJETKI ELEMENTI
Skandij i terbij dva su od inače 17 rijetkih kemijskih elemenata koji se koriste u svemu – od moćnih magneta u vjetroelektranama do električnih krugova u mobitelima. Iako nisu toliko rijetki u prirodi, čak 97% svjetskih rezervi je u Kini, pa je svijet prilično ovisan o kineskoj (dobroj) volji. Točne svjetske zalihe ovih elemenata nisu poznate.
Tekst: Lucija Biondić
Naslovna fotografija: Unsplash
