Stres naš svagdašnji: ako ga želimo svesti na minimum, potrebno je to odraditi iz temelja

by Vjera Pađen

Postoji li danas osoba koja nije pod stresom? U to je prilično teško povjerovati jer stres prožima svaku poru našeg života i našeg životnog stila, a manifestira se na fiziološkoj, mentalnoj i socijalnoj razini. Stres je kod mnogih postao kronično stanje od kojeg se može predahnuti tek na godišnjem odmoru ili u drugim iznimno rijetkim razdobljima.

Danas se rijetko nalazimo u životnim opasnostima, ali naše tijelo jednako reagira na sve ono što nas tijekom dana muči i zabrinjava. Bolest člana obitelji, nezadovoljstvo na radnom mjestu, loši odnosi s partnerom ili prijateljima, nedovoljno slobodnog vremena – sve su to problemi koje tijelo prepoznaje kao opasnost i reagira aktiviranjem hormona nadbubrežne žlijezde.

Stres – koji su najčešći simptomi?

Svaka osoba se sa stresom nosi na drugačiji način. Ponekad stres utječe pozitivno na naše ponašanje, motivirajući nas na rad, primjerice na učenje prije ispita ili temeljitu pripremu prije razgovora za posao. Međutim, ponekad nam stres može ozbiljno narušiti zdravlje i odnose s bližnjima, zbog čega je potrebno potražiti rješenje i smanjiti negativan utjecaj stresa. Osobe koje pate od kroničnog stresa pokazuju neke od sljedećih simptoma: česte glavobolje, umor, otežanu probavu, nesanicu, anksioznost i nemir, smanjenu koncentraciju, epizode ljutnje i bijesa, pa čak i depresiju.

Kako stres utječe na naše zdravlje?

Osim što nas stres može učiniti emotivno nestabilnima i nedostupnima te nas može voditi u teža psihička stanja poput depresije, kronični stres djeluje negativno i na fizičko zdravlje ljudskog organizma. Kroničan stres vodi do povećanog lučenja kortizola, što je dugoročno izuzetno opasno za zdravlje. Osim što stanje stalne povišene razine kortizola uzrokuje smanjenje mišićne mase te gomilanje masnog tkiva na području abdomena, ono povisuje i krvni tlak te šanse za razvoj srčanih bolesti.

Možemo li se stresa riješiti?

Kako bismo simptome stresa sveli na minimum ili ih u konačnici u potpunosti maknuti iz našeg organizma, važno ih je rješavati iz temelja. Akutnom stresu potrebno je pristupiti s posebnim oprezom, ali sa provjerenim metodama kao što su opuštanje, razgovor s bližnjima, vježbanje i pravilna prehrana. No što kada se suočavamo sa kroničnim stresom koji ometa našu svakodnevicu i ne dopušta nam odmor? Za kojim tvarima iz prirode posegnuti i olakšati si tu naizgled neprestanu borbu?

Najpoznatija biljka stresa, koja je u zadnje vrijeme sve više u fokusu javnosti i sjeda na mjesto koje joj po zaslugama i pripada jest Rodiola ili ružičasti žednjak, tzv. „zlatni korijen“. Kao glavna adaptogena biljka pomaže organizmu da lakše podnese stres i pritom povišenu koncentraciju hormona stresa-kortizola. Tradicionalno se koristi kod osjećaja umora, nervoze i smetenosti te za kvalitetniji san, povećanje koncentracije i pamćenja te generalno za poboljšanje fokusa i motivacije.

Ako je osjećaj tjeskobe prisutan duže vremena, preporuka je Rodiolu kombinirati sa šafranom, pravim borcem protiv depresije. Ekskluzivnim patentom laboratorija Phytoprevent – liksivijacijom alkoholom, znanstvenici su doskočili očuvanju integriteta svježe biljke, uz postignutu maksimalnu koncentraciju svih djelatnih tvari, a kao rezultat su dobiveni ekstrakti maksimalne bioraspoloživosti i bržeg djelovanja. Kombinacija biljaka rodiola i šafran u proizvodu Melioran prvi je odabir koji se tradicionalno koristi kod blage do umjerene depresije kod odraslih.

Svako stresno stanje uzrokuje povećano lučenje kortizola i adrenalina čime dolazi do kontrakcije mišića, grčeva i emocionalne preosjetljivosti, a u našem organizmu javlja se manjak magnezija – oružja protiv stresa. Za nadomjestak magnezija pobrinula se tvrtka Pileje koja je razvila Formag – dodatak prehrani koji sadrži magnezij u obliku Hypro-ri®mag patentirane molekule s aminokompleksom hidrolizata proteina riže koja osigurava magnezij visoke bioraspoloživosti, visoke resorpcije u organizmu i bolje međustanično skladištenje. Formag se preporučuje u slučaju produljenog manjka magnezija (nedostatak energije, poremećaji spavanja, osjetljivost na stres).

Phytostandard Glog-Pasiflora dodatak je prehrani koji sadrži ekstrakte cvjetnih izdanaka bijelog i crvenog gloga i nadzemnog dijela pasiflore. Glog povećava protok krvi kroz srce te djeluje smirujuće na živčani sustav. Indiciran je za ublažavanje posljedica srčane slabosti (aritmije, tahikardije, hipertenzije), za nervozu i loš san. U modernoj primjeni koristi se suhi ekstrakt biljke, standardiziran na udio flavonoida, te se često kombinira s drugim antistresnim biljkama poput matičnjaka ili pasiflore. Pasiflora djeluje sedativno, anksiolitički, spazmolitički. U modernoj primjeni indicirana je za nesanicu, tahikardije psihogenog uzroka, anksioznost i stres. Phytostandard Glog-Pasiflora preporučuje se uzimati kod pojačanog stresa, nervoze, anksioznosti i nesanice.

Borba protiv stresa nije jednostavna, no ako joj pristupimo na ispravan način može predstavljati i svojevrstan izazov. Biljni preparati olakšat će nam put i pružiti trenutno olakšanje, no stresne situacije svedite na minimum i uživajte u danima odmora.

Za sve dodatne informacije te savjetovanja kontaktirajte Ro.Ra.Natura savjetovalište putem web stranice www.roranatura.hr ili na FB stranici „Um Tijelo Zdravlje“. Sve proizvode možete pronaći na web shopu www.pileje.hr

Tekst: Slowliving.hr

Foto: PiLeJe, Pexels

Možda će vam se svidjeti