Pretvaramo li mozgove sljedećih generacija u smeće? Prema stručnjacima jesmo, a evo i zašto

by Inga Marić

Možda najvažnija tema modernog doba i tekst koji će vas inspirirati na promjenu već danas!

Digitalni mediji su dio naše kulture, i želim odmah naglasiti da se ovim člankom ne borim protiv njih, dapače imam iskustvo prema kojem mi digitalni mediji olakšavaju život ali i donose brojne poslovne prilike na kojima sam beskrajno zahvalna. Ipak, nastojat ću ukazati na određene opasnosti kako bismo se s njima mogli kvalitetnije služiti.

Nakon što sam prije četiri godine shvatila da njegujem pravac koji me vodio ka nezdravom obrascu korištenja digitalnih uređaja odlučila sam hitno poduzeti korake kako bih to na vrijeme zaustavila. Što sam učinila?

  • Opskrbila sam se kvalitetnim štivom koje mi je poslužilo kao podrška za ponovno uspostavljanje zdravijeg i kvalitetnijeg odnosa sa tehnologijom.

Informacije koje donosim u ovom članku su djelo mojih osobnih uvjerenja i iskustava, zatim činjenica potkrijepljenih znanstvenim istraživanjima kao i informacijama skupljenim u knjigama:

DIGITALNA DEMENCIJA, Manfred Spitzer

DIGITALNI MINIMALIZAM, Cal Newport

VOLI LJUDE, KORISTI SE STVARIMA Joshua Fields i Ryan Nicodemus

Prošli tjedan sam pozvala svoje pratitelje na instagramu da se priključe jednoj offline nedjelji, u prvoj rundi bilo je hrabrih 73, a u drugoj – sa očekivanih 100, brojka je spala na 52. Ukupan broj ljudi koji su vidjeli moj poziv bio je 720.

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Objavu dijeli Inga (@mademoisellein)

Ono što me zanimalo nisu brojke osoba koje će biti potaknute ovim pozivom, iako sam i iz njih izvukla pouku, više sam željela otvoriti temu za budućnost i informirati se koliko su ljudi zapravo svjesni svojih navika i negativnih obrazaca koje moderan čovjek svakodnevno prakticira.

Što o svemu misle neurobiolozi?

Oni smatraju da digitalni mediji kod mladih ljudi dovode do obrazovnog nazadovanja, njihovim korištenjem jedva da nastaju senzomotorički utisci te zbog toga društvena okolina doživljava vidna ograničenja. Laički rečeno, tko će nas sutra liječiti?

  • NESANICA, DEPRESIJA, OVISNOST I TJELESNE POSLJEDICE

U posljednje vrijeme se toliko mnogo govori o djeci i njihovom odnosu sa tehnologijom, no što je s nama odraslima?

Ja bih se, iskreno, najprije pozabavila našim ponašanjem jer kako mogu zabraniti djetetu pristup svemu ako sam ja u svakoj situaciji dostupna na mobitelu ili ako mi je uvijek pri ruci?

Znate li da su Švedi proveli odlično istraživanje kojim su dokazali direktnu povezanost digitalnih medija i depresije? Oni su ustanovili da nas:
DIGITALNI MEDIJI U VELIKOJ MJERI ČINE OVISNICIMA I OTIMAJU NAM SAN, ŠKODE PAMĆENJU, OMETAJU MENTALNU AKTIVNOST IMAJU JAKO MALO ILI NIMALO POZITIVNIH UČINAKA NA NAŠ DUH I DRUŠTVENE ODNOSE.

Kroničan stres zbog manje kontrole nad svojim životom izaziva slabljenje imuniteta, hormonalne poremećaje, poremećaje probave, muskulature, srca i krvotoka kao i odumiranje živčanih stanica u mozgu.  

  • POREMEĆENA POZORNOST

Prema jednoj američkoj studiji moderan čovjek svoj posao prekida u prosjeku svakih 11 minuta. Zastrašujuće!

„DIGITALNA DEMENCIJA: Kako i zašto mi i naša djeca silazimo s uma?“ – knjiga koja me probudila i osvijestila 

Vratimo se djeci…

Na 143. stranici svoje knjige neurobiolog Spitzer objašnjava kako previše televizije u vrtićkoj dobi dugoročno snižava čovjekovu obrazovnu razinu i mogućnost normalnog razvoja. Ta stranica i istraživanja koja je naveo u svojoj knjizi su me potakla da više govorim o ovome i da donesem odluku o crtićima koje sam odlučila ukinuti svojoj djeci sve do treće godine, a poslije uz postavljene granice.

Nije svejedno što djeca i mladi čine po čitav dan jer to ostavlja tragove na njihovim mozgovima. To što čine konkretno računalne igrice valja upozoriti roditelje i skrbnike… Djeca koja bez granice pristupaju računalnim igrama su spremnija na nasilje, vrlo brzo otupe na realno nasilje (nasilje uživo), izoliraju se od društva i imaju smanjenu šansu za obrazovanje.

Neurobiolog Spitzer poručuje:

Ako zaista želite da vam dijete u školi postiže loš uspjeh, manje mari za vas i svoje prijatelje poklonite mu igraću konzolu. Time ćete pridonijeti da u realnom svijetu bude još više nasilja.

Bez razmišljanja, digitalni mediji štete učenju i ovo moraju znati svi oni koji dolaze u blizak susret sa djecom. Ekran nije dobar bejbisiter – kamoli dobar učitelj.

Mozak raste sa skupinom i zato vas pozivam da ne gubite niti jednu priliku u kojoj svojoj djeci možete osigurati druženje sa skupinom druge djece.

Zaključak

Shvatila sam da su ljudi još uvijek nesvjesni svojih navika, i ne vide koliko smo trajno oštećeni, i to ovu situaciju čini još ozbiljnijom, ali vjerujem da odgovor leži u svakom pojedincu koji je ovoga svjestan. Još uvijek stignemo preoblikovati budućnost i zato vas još jednom pozivam na nedjeljni detox, koji će – jamčim vam, izazvati velike promjene na bolje, u vašim obiteljima, u odnosima, u društvima.

Pozovite sve drage ljude da se uključe u ovu akciju, ne mora to biti nedjelja, lijepo je jednostavno imati taj jedan dan, tih nekoliko sati potpune prisutnosti u vlastitom životu.

Za društvo u cjelini vrijedi: kad su u pitanju blagostanje i održanje naše kulture, ne možemo se osloniti ni na što drugo nego na mozgove sljedeće generacije.

Prestanimo ih sustavno pretvarati u smeće!

Njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik – Manfred Spitzer

Moglo bi vas zanimati i: Otkrijte jeste li emocionalno iscrpljeni

Tekst: Inga Marić

Foto: Inga Marić

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!