“Poremećaji hranjenja nisu ničiji osobni izbor, to su psihički poremećaji uzrokovani međusobnim djelovanjem bioloških, psiholoških i sociokulturalnih čimbenika. Važno je znati da poremećaj hranjenja možemo liječiti, izliječiti, ali i prevenirati gradeći zdrav od prema hrani.”
Jedan je to od zaključaka koje je iznijela doktorica psihologije, Anđela Jelić, povodom obilježavanja Svjetskog dana poremećaja hranjenja prošli tjedan. Bio je to vrhunac uspješno provedene kampanje #većasamodsvojeveličine, druge po redu.
Tom je prilikom psihologinja Jelić istaknula da je uloga obitelji i okoline u odnosu prema hrani velika, te bi bilo dobro više vremena provoditi uz zajedničke obroke tijekom kojih se povezujemo, pokazujemo bliskost i ljubav u obitelji. Posebno kad su u pitanju poremećaji hranjenja.
“Kada dođe do poremećaja hranjenja članovi obitelji trebaju podršku kako bi oni sami mogli biti snažna podrška osobi koja pati od ovog poremećaja. Kada govorimo o prevenciji poremećaja hranjenja i odnosu prema hrani važno je što jedemo, koliko i kako,” istaknula je psihologinja Anđela Jelić.
Kako bi se postavili temelji sve boljeg odnosa prema hrani 21. lipnja održat će se radionica „Kako jesti s više svijesti?“, u suradnji s Centrom za kulturu prehrane.
Iskustva sudionika
Tijekom razgovora na ranije spomenutoj radionici povodom obilježavanja Svjetskog dana poremećaja hranjenja, te tijekom druženja sudionici su iznijeli svoja iskustva, osobna i ona s kojima se susreću u radu sa svojim klijentima.
Andrea Solomun, well-being holistic coach, bivša balerina, a danas osoba koja svakodnevno pomaže klijentima u stvaranju zdravog i optimalnog tijela, ne samo izvana već i iznutra, podijelila je svoje osobno iskustvo s poremećajem u hranjenju koje je uspješno pobijedila te je objasnila kako zahvaljujući tome danas pomaže svojim klijentima usmjeravajući ih ka zdravim obrascima ponašanja prema hrani i tijelu.
Svoje osobno iskustvo s poremećajem u hranjenju podijelila je i Mateja Klemenčić, autorica knjige Fitness i napolitanke i vlasnica istoimenog bloga i instagram profila, koja je opisala kako je izgledao njezin odnos prema hrani i tijelu i kako se u tom periodu, kada se borila s ortoreksijom i kompulzivnim prejedanjem njezin svijet svodio samo na računanje unosa i potrošnje hrane, manjku samopouzdanja i traženju potvrde o vlastitoj vrijednosti u mršavom tijelu. Mateja je naglasila koliko je važno hraniti se i zdravim sadržajima na društvenim mrežama koji utječu na naša ponašanja i sliku o sebi, posebice kod adolescenata i mladih koji svoju sliku upravo u tom životnom periodu i izgrađuju.
Iskustvo majke Petre Zrinke Čičak, mnoge je dirnulo nakon što je ispričala da je njezina kćer svoju borbu s poremećajem hranjenja započela u 10. godini života. Petra je naglasila koliko je važno osvijestiti svoja vlastita ponašanja kao roditelja i nastojati biti što prisutniji u životu djeteta, poticati razumijevanje i biti djetetu siguran oslonac. Osim toga, u ovom periodu otkako se njezina kćer bori s poremećajem hranjenja, shvatila je važnost njezinog osobnog rada na sebi u čemu joj uvelike pomažu redovni odlasci na psihološka savjetovanja i psihoterapiju, kako individualnu tako i obiteljsku ili grupnu.
Premećaji hranjenja privlače pažnju
Poremećaj hranjenja je poremećaj koji “privlači” pažnju na sebe želeći spasiti neke narušene odnose unutar obitelji. Stoga je u oporavku jako važan čimbenik uključenost, razumijevanje i poštivanje određenih, novih pravila od strane obitelji.
Kada govorimo o poremećajima hranjenja često se misli da pogađa samo žensku populaciju, no istraživanja pokazuju da je sve više muškaraca u borbi s ovim problemom. Muškarci se najčešće bore s poremećajem prejedanja, ali sve više i s ortoreksijom i bigoreksijom (obrnutom anoreksijom gdje je fokus na izgradnji mišićne mase). Ivan Miličević, expert for biomechanics movement, osnivač Youtube kanala TREN, pokušao je ovu priču približiti prisutnima rekavši koliko je zapravo pritisak javnosti i medija usmjeren na žene, dok se problem s odnosom prema tijelu i hrani javlja i prisutan je i kod muškaraca. On svakodnevno radi s osobama koje žele svoje tijelo izliječiti, ozdraviti ili samo “dovesti” u formu.
Vanja Varga, psihologinja i voditeljica Centra za kulturu prehrane govorila je o važnosti edukacije i učenja o hrani kao preventivnom čimbeniku, odnosno alatu koji pomaže u izgradnji boljeg i zdravijeg odnosa prema hrani.
Na samom kraju razgovora predstavljene su i fotografije u digitalnom obliku mlade freelance fotografkinje Ene Dragičević na temu prihvaćanja tijela i uživanja u hrani dok su svi nazočni imali su priliku osvježiti se prirodnim sokovima i sezonskim voćem koje je za ovaj događaj posebno pripremio Juice & Juice (Vlaška 109, Zagreb).
Moglo bi vas zanimati i: Poremećaji hranjenja su još češći nakon pandemija, a posebno jedan
Tekst: PR, Slowliving.hr
