Suprotno uvriježenom mišljenju da je ljeto najbogatije voćem i povrćem, iako jest, jesen nudi jednako raskošan izbor koji može parirati ljetu. Dok ljeti uživamo u rajčicama, paprikama, krastavcima, tikvicama te lubenicama, breskvama, marelicama i trešnjama – jesen nas daruje obiljem korjenastog povrća, kupusnjača i orašastih plodova, a voćnjaci se pretvaraju u prave riznice jabuka, krušaka i grožđa. Ovo je zapravo jedno od najbogatijih godišnjih doba za prehranu iz domaćeg podneblja.
Hrana ubrana u sezoni nije samo ukusnija, nego i zdravija te održivija: umjesto da posežemo za uvoznim proizvodima koji putuju tisuće kilometara, birajmo ono što uspijeva u našim vrtovima i voćnjacima. Uvijek je dobro jesti domaće i sezonsko – ne samo zbog svježine i okusa, nego i zato što priroda daje ono što nam u određenom trenutku najviše treba. Ljeti nas hladi lagano i sočno voće, a u jesen i zimu griju zasitnije i jače namirnice koje jačaju imunitet.

Jesensko povrće na tržnici
- Bundeve i tikve (od rujna do početka veljače) – kraljice jeseni. Idealne za juhe, pečene priloge ili deserte. Bogate su vlaknima i beta-karotenom.
- Kupusnjače (od kraja rujna do veljače) – kelj, zelje, prokulice, brokula i cvjetača. Jesenski su „superfood“ jer sadrže obilje vitamina C i antioksidansa.
- Cikla (od lipnja do početka veljače) – savršena za salate, sokove ili pečena jela. Pomaže cirkulaciji i podizanju energije.
- Mrkva i peršin (od travnja do veljače) – korjenasto povrće koje je baza za juhe i variva.
- Krumpir (od sredine svibnja do sredine veljače) – nezaobilazan jesenski klasik, osobito domaće sorte koje se sada vade iz zemlje.
- Gljive (od kraja rujna do kraja siječnja) – šumski darovi poput vrganja i lisičarki, ali i šampinjoni i bukovače. Jesen je glavno doba branja.
- Poriluk (od kolovoza do početka prosinca) – blagog okusa, odličan u varivima i pitama.
- Kukuruz (od kolovoza do sredine studenog) – sladak i zasitan, jede se kuhan ili pečen, a od njega se pripremaju i palenta, kruh te brojni tradicionalni specijaliteti.
- Patlidžan (od kraja lipnja do sredine listopada) – mesnatog okusa, izvrstan pečen na roštilju, u složencima poput musake ili kao namaz (poznati baba ghanoush).
- Zimska salata (od listopada do veljače) – hrskava i osvježavajuća, idealna za lagane obroke u hladnijim danima; bogata je vlaknima i vitaminom A.
- Repa (od listopada do veljače) – pomalo zaboravljeno povrće koje se vraća na jelovnike. Jede se sirova, ukiseljena ili kuhana, a bogata je vitaminom C i mineralima.
- Rotkva – crna i bijela (od listopada do veljače) – tipično jesensko-zimsko povrće koje jača imunitet i pomaže kod prehlada. Ima osvježavajući i lagano ljutkast okus.
- Batat (od rujna do prosinca) – sve popularniji na hrvatskim poljima. Sladak, bogat vlaknima i beta-karotenom, izvrstan pečen u pećnici, u juhama ili kao zdravija alternativa krumpiru.

Jesensko voće u izobilju
- Smokve (od kolovoza do kraja rujna) – sočne, slatke i bogate vlaknima te mineralima. Najčešće se jedu svježe, ali su odlične i sušene, u kolačima ili marmeladama.
- Jabuke (od rujna do prosinca) – razne sorte sada su u punom jeku. Odlično podnose skladištenje i prava su jesenska supernamirnica, prepuna vlakana i vitamina C.
- Kruške (od kolovoza do prosinca) – sočne i aromatične, savršene za pečenje, kompote ili kao desert uz sir.
- Grožđe (od kolovoza do studenog) – završava sezona berbi, a osim što je ukusno svježe, baza je i za sokove, vino i zimnicu.
- Citrusno voće (od listopada do veljače) – mandarine, naranče, limuni i grejp stižu s Jadrana i iz uvoza. Izvor su vitamina C i savršeno osvježavaju hladne dane.
- Orašasti plodovi (od rujna do studenog) – orasi, lješnjaci i kesteni pravi su jesenski comfort food i izvor zdravih masti. Kesteni su nezaobilazni pečeni na ulicama, dok se orasi i lješnjaci koriste u kolačima i slasticama.
- Šljive (od kolovoza do listopada) – iako polako izlaze iz sezone, još uvijek se mogu naći kasne sorte. Odlične svježe, sušene ili u pekmezima i štrudlama.
- Kivi (od listopada do siječnja) – dozrijeva u kasnu jesen, bogat vitaminom C i vlaknima. Najbolje ga je jesti svježeg, kao jednostavan i zdrav međuobrok.
- Dunje (od rujna do studenog) – mirisne, tvrde i kisele, rijetko se jedu svježe, ali su savršene za pekmeze, kompote i kolače.
- Nar (šipak) (od listopada do prosinca) – pun antioksidansa, vitamina C i kalija. Idealan za podizanje imuniteta na prijelazu godišnjih doba.

Zašto birati sezonsko i domaće?
Bolji okus i nutritivna vrijednost – ubrano u pravom trenutku, bez dugog transporta i skladištenja.
Održivo i lokalno – kupnjom domaćih proizvoda podržavamo naše poljoprivrednike i smanjujemo ugljični otisak.
Prilagođeno našem tijelu – priroda u pravom trenutku daje ono što nam treba, od laganih ljetnih namirnica do jesenskih i zimskih koje griju i jačaju organizam.
Povoljnije – sezonsko voće i povrće je jeftinije i dostupnije.
Jesen je vrijeme obilja i zahvalnosti, stoga iskoristimo darove prirode i okrenimo se domaćim namirnicama koje griju tijelo i jačaju imunitet pred zimu.
Moglo bi vas zanimati i: 6 savjeta kako na prirodan način pripremiti svoj imunitet za jesen.
Foto: Pexels