Kada govorimo o zdravoj prehrani, najčešće se pitamo što se nalazi na tanjuru. Koliko jedemo povrća, unosimo li dovoljno proteina i pretjerujemo li sa šećerom? Međutim, sve više istraživanja bavi se još jednim pitanjem: može li za zdravlje biti važno i vrijeme u koje jedemo?
Novo istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Nutrition proučavalo je prehrambene navike 3.812 odraslih osoba u Švedskoj. Znanstvenici nisu promatrali samo što sudionici jedu, nego i kada započinju dan prvim obrokom, preskaču li doručak, koliko obroka imaju te u kojem dijelu dana unose najveći dio energije.
Što je „energetsko središte“ dana?
Jedan od zanimljivijih pojmova u istraživanju jest energetsko središte dana – trenutak do kojeg smo unijeli polovinu ukupne dnevne energije. Kod nekoga tko obilnije jede ujutro i za ručak ono nastupa ranije, dok se kod osobe koja veći dio hrane pojede poslijepodne i navečer pomiče prema kasnijim satima.
Rezultati su pokazali da su raniji prvi obrok, redovit doručak i ranije energetsko središte bili povezani s povoljnijim pokazateljima metaboličkog i kardiovaskularnog zdravlja. Svaki sat kasnijeg energetskog središta bio je povezan s višim krvnim tlakom, a u manjem prospektivnom dijelu istraživanja i s približno 31 do 32 posto većim izgledima za razvoj kardiovaskularne bolesti.
Preskakanje doručka bilo je povezano s višim ukupnim kolesterolom, a kod muškaraca i s višim LDL kolesterolom. Kasniji prvi obrok također je bio povezan s većim izgledima za metabolički sindrom, skup čimbenika koji uključuje povišen šećer i krvni tlak, nepovoljne masnoće u krvi te povećan opseg struka.
Dovodi li ovo povremeni post u pitanje?
Istraživanje donosi zanimljiv detalj koji ne podržava pojednostavljenu ideju da je kraći prozor prehrane automatski zdraviji. Dulji razmak između prvog i posljednjeg obroka u ovoj je analizi bio povezan s nižim ukupnim i LDL kolesterolom te manjim izgledima za metabolički sindrom.
To ne znači da je cjelodnevno grickanje poželjno niti da povremeni post nema moguće koristi. Pokazuje da nije važno samo koliko dugo jedemo, nego i u kojem dijelu dana to činimo. Kraći prozor prehrane koji počinje rano vjerojatno nije metabolički jednak prozoru koji se proteže od poslijepodneva duboko u večer.
Naš metabolizam prati cirkadijalni ritam. Tijekom dana mijenjaju se osjetljivost na inzulin, lučenje hormona, tjelesna temperatura i način na koji organizam obrađuje hranjive tvari. Zbog toga jednak obrok pojeden ujutro i kasno navečer ne mora u tijelu izazvati potpuno jednak odgovor.
Trebamo li svi početi obilno doručkovati?
Ne nužno. Rezultati ovog istraživanja ne znače da je doručak obvezan za svaku osobu niti da postoji savršen raspored obroka koji odgovara svima. Na ritam prehrane utječu posao, obiteljske obveze, san, terapija, tjelesna aktivnost, zdravstveno stanje, glad i osobne navike.
Pritom je važno znati da je većina dobivenih rezultata opservacijska. To znači da je istraživanje pronašlo povezanosti, ali nije dokazalo da kasniji obroci izravno uzrokuju kardiovaskularnu bolest. Ljudi koji preskaču doručak ili jedu kasnije mogu se razlikovati i po radnom vremenu, razini stresa, kvaliteti sna i drugim životnim navikama.
Sudionici su prehranu bilježili samo četiri dana, dok je prospektivni dio istraživanja obuhvatio svega 39 novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti. Zato podatak o porastu izgleda za 31 do 32 posto zvuči važnije nego što trenutačna količina dokaza dopušta. Potrebna su veća i dugotrajnija istraživanja prije donošenja konkretnih preporuka.
Ipak, nalaz donosi korisnu poruku koja se dobro uklapa u filozofiju sporijeg i svjesnijeg življenja: tijelu možda više odgovara predvidiv ritam nego stalno mijenjanje vremena obroka. Umjesto nove prehrambene dogme, možemo početi jednostavnijim pitanjima: jedemo li zato što smo gladni ili zato što smo napokon uhvatili vrijeme, ostavljamo li najveći obrok za kasnu večer i možemo li barem dio dnevne hrane postupno premjestiti u raniji dio dana?
Možda zdraviji odnos prema prehrani ne počinje samo izborom namirnica. Ponekad počinje i time da tijelu ponovno damo ritam koji može prepoznati.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kremasti rižoto od bundeve s pancetom i parmezanom koji morate probati