Malo je još neotkrivenih i atraktivnih destinacija. Ovaj vikend Gušterica vas vodi u Spačvansku šumu i novootvoreni centar Otočki virovi koji su na najboljem putu da postanu HIT destinacija istinskih zaljubljenika u prirodu. Onih koji ne podnose gužve i buku nego čeznu za još neotkrivenom prirodom, mirom i tišinom…
Šuma je prolistala, a sunčeve zrake sada se probijaju kroz slojeve lišća stvarajući neke prirodne i posve unikatne vitraje dok stojim pod krošnjama. Lagano klizim kroz najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi. Njezina je površina u Hrvatskoj 40.000 hektara, što je gotovo identično površini otoka Krka, drugog najvećeg hrvatskog otoka.
Spačva.
Poznato ime, posljednja benzinska postaja u Hrvatskoj prije prelaska granice i obavezno mjesto zaustavljanja – na bijeloj šumskoj cesti dobija posve novo značenje. Iz zraka Spačva je vjerojatno poput divovskog gustog tepiha nekoliko desetaka metara visokih stabala. Sa zemlje, tim se nebrojenim stablima ne vidi kraja.
U šumi nema signala i zapravo razmišljam koliko je opasnije izgubiti se u ovoj šumi od gubljenja po brdima. U brdu ćeš vidjeti neki vrh, moći ćeš se orijentirati na neki način. Ovdje ti jedini orijentir može biti doba dana i položaj sunca. O magli i danima bez sunca ne usudim se niti razmišljati.
Spačvanski bazen najniži je i najvlažniji dio bosutske Posavine, čini se potpuno nepoznat izletnicima. Možda tek onim domaćim, koji su više domaćini nego turisti – stanovnicima Otoka, Vinkovaca, Bošnjaka i Nijemaca. Šteta, jer nudi netaknutu prirodu, mir i tišinu, sve ono što tražimo kad se želimo odmaknuti od stresne svakodnevice.
Zavirite iza Vrata Spačvanskog bazena
Otočki virovi – niti rijeka niti jezero
Raj za ljubitelje ptica, mjesto koje vole ribiči, na čijim će stazama uživati najmlađi učeći o biljnom i životinjskom svijetu Spačve dok će se stariji nadati čuti riku jelena, možda će postati dostupniji zahvaljujući otvorenju posve novog Bioekološko – edukacijskog centra Otočki virovi.
Svoja vrata ova Vrata Spačvanskog bazena otvaraju u subotu, 1. svibnja 2021. godine. Kako ne brijem na brojke ostalo mi je tek u glavi kako je ukupna vrijednost projekta 25,5 milijuna kuna, od čega je 75% sufinancirala Europska unija. Pa opet, nisam mogla propustiti priliku da u novi centar zavirim prije njegova službenog otvaranja.
Početak poučne staze Virovi dužine cca 1,5 km
Otočki virovi u Spačvanskoj šumi značajni su krajobraz močvarnih obilježja s karakterističnom vegetacijom i velikim brojem autohtonih vrsta riba i ptica močvarica. Rječica Virovi prirodan je fenomen, jer nije poznato odakle izvire, ni gdje uvire. Teško je zapravo uopće definirati radi li se o rijeci, jezeru ili močvari. No za vodu koja ne presuši ni u potpuno sušnim razdobljima uglavnom ‘okrivljuju’ one podzemne, svojeglave vode, pa nikad niste sigurni kakav nivo će vas dočekati.
Otočki virovi – destinacija aktivnog odmora i meditativnog okoliša
Djetlićevo remek djelo :)
Primjetit ćete, ipak, kako su vam u tom šumskom spokoju osjetila posebno istančana – ćutite na koži i najmanji lahor, čujete svaki šum lišća tih divovskih lužnjaka, cvrkut ptica, kreket žaba… Imate li sreće da se u blizini nađe mag. Pavo Dragičević, upozorit će vas kako se ne radi o žabi, nego o – ptici! Da, u vrijeme gniježđenja pjev mužjaka velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus, L.) nevjerojatno podsjeća na kreket.
Pa će vas informirati i o tome da na ovom području živi orao štekavac ili bjelorepan (Haliaeetus albicilla, L.) kojemu rep pobijeli s 5 godina kad jedinka postaje spolno zrela. Dodat će i kako su u gnijezdu ovog grabežljivca pronašli i kože triju mačaka, a jednom se dočepao i nečijeg janjeta. Ne čudi, jer štekavac može postići ‘visinu’ od 90 cm, težinu od 7 kg, a raspon krila do 2,3 m.
Još neotkrivena destinacija… Otočki virovi
Ne naletite li na mag. Dragičevića, a vi fino informacije o životinjama koje obitavaju u Otočkim virovima potražite na info pločama poučnih staza Virovi i Lože. Svaka je dužine oko 1,5 km, a saznat ćete razliku između jelenka (Lucanus cervus, L.) i ugrožene hrastove strizibube ili stolara (Cerambyx cerdo, L.), zašto nakon diranja crvenog mukača (Bombina bombina, L.) ne smijete trljati oči i brojne druga zanimljivosti.
Ako od šetnje više volite dva kotača, u Bioekološko – edukacijskom centru Virovi možete unajmiti i bicikl, pa proći na dva kotača šumskim cestama i stazama, ili kanu, pa zaploviti mirnim vodama Otočkih virova.
Ljubitelji aktivnog odmora mogu pješačiti, pedalirati ili veslati
Što li je suvara?
Koju god varijantu odabrali, nakon aktivno provedenog dana, opustite se u wellness zoni u kojoj su vam na raspolaganju finska sauna, turska kupelj, jaccuzzi, te masaže. Pa zadovoljni i opušteni večerajte u restoranu. Na jelovniku će se naći i šaran i som i smuđ, ali i svinjski medaljoni ili divljač. Za svakoga ponešto. Poslije večere uputite se na zasluženi odmor u jednu od četiri dvokrevetne sobe ili desetak spavaonica (4 do 6 kreveta). U miru i tišini Spačvanske šume usnut ćete u sekundi i spavati kako već dugo niste.
Otočka suvara zapravo je mlin na ‘suhi’ pogon
Prije povratka u više ili manje stresnu svakodnevicu, ne propustite posjetiti najmlađi grad u Hrvatskoj, Otok, i njegovu suvaru. Sad sam vas zatekla. Što li je suvara? Suvara je mlin na suhi pogon čija su pokretačka snaga u prošlosti bili ponekad volovi ili krave, no najčešće konji. Služio je za ‘meljavu’ žitarica – pšenice, ječma, kukuruza i zobi, ali i soli za životinjsku i ljudsku prehranu.
Okrugla i građena od opeke Otočka suvara, ili kako je mještani zovu Tomašićeva ili Klarina suvara, danas je jedini ovakav sačuvan objekt u Hrvatskoj (nekad ih je samo u Otoku bilo najmanje osam!), ali i ovom dijelu Europe.
Tko je jednom bio u toj drevnoj šumi, taj je ne može nikada zaboraviti
Suvare su se na našim prostorima pojavile krajem 18. stoljeća kad je Marija Terezija naredila demontiranje vodenica radi reguliranja vodotokova, uspješnije obrane od poplava savskih i drugih voda, te omogućavanja nesmetane plovidbe Savom.
Na obnovljenoj i očuvanoj Otočkoj suvari urezbarena je 1863. godina, no pretpostavlja se da je izgrađena i ranije. Za razliku od vodenica, kod suvara je kolo horizontalno položeno, promjera je 14 metara, a na njegovu je ‘zupčaniku’ čak 520 zubaca. Posebno zadivljuje preciznost i točnost izvedbe drvenog mehanizma koji je u savršenoj ravnoteži.
I dok se na povratku u Zagreb sunce spušta preda mnom čitam rečenice Josipa Kozarca, hrvatskog književnika i inženjera šumarstva rođenog u Vinkovcima, u neposrednoj blizini te Spačvanske šume…
“Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma…”
(Slavonska šuma, Josip Kozarac, 1888. godine)
I u pravu je. Nakon ovog vikend putovanja i ulaska u njezino samo srce, Spačva više nikad ne može biti zadnja benzinska postaja prije prelaska granice.
Gušterica pokraj Virova
Moglo bi vas zanimati: VIKEND PREPORUKA: Ćićarija, netaknuta oaza u kojoj ćete pronaći mir
Tekst & fotografije: Lucija Biondić aka Gušterica