Hrvatski parkovi prirode (dio 2.): Brzi đir kroz Žumberak – Samoborsko gorje, Učku, Velebit i Vransko jezero

by Dalida Tomek

Uz osam nacionalnih parkova čije smo vam osobne iskaznice već pripremili, prirodno bogatstvo Hrvatske je i 12 parkova prirode koji su se smjestili od istoka do zapada zemlje, od sjevera do juga. Pa ćemo, poput vremenske prognoze, krenuti s predstavljanjima parkova prirode od Baranje, preko središnje Hrvatske sve do krajnjeg juga i Lastovskog otočja u tri dijela. U drugom dijelu donosimo vam osobne iskaznice parkova prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Učka, Velebit i Vransko jezero.

Iz Zakona o zaštiti prirode definiciju Parka prirode jest: “Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloge.”

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje (7)

Godina osnivanja: 1999.

Površina: 343 m²

Lokacija: Zagrebačka županija i Karlovačka županija

Osobitosti / posebnosti

Krenemo li nabrajati što sve možete vidjeti i u čemu sve uživati istražujući Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, nećemo tako brzo završiti. Smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske ovaj park prirode jedan je od najvrijednijih prirodnih predjela Hrvatske koji se mozaično izmijenjuje s kultiviranim krajolikom. Danas na području parka živi manje od 2000 stanovnika, a nekad je samo mlinova bilo više od 180.

Pet velikih slapova Žumberka oduševljavaju svojom ljepotom, a najveći je Sopotski slap blizu Sošica

Najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske Sveta Gera (1178 mnv) ujedno je i granica sa Slovenijom. Jedan vrh, dvije države, tri imena…Sveta Gera i Trdinov vrh ista su točka na kugli zemaljskoj koju dvije države zovu različitim imenima. Hrvati su ga nekad zvali vrhom Sv. Ilije, kasnije su ga prozvali Svetom Gerom, a Slovenci su ga još 1923. godine prozvali po slovenskom književniku Janezu Trdini.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by PP Žumberak – Samoborsko gorje (@pp_zumberak_samoborsko_gorje)

Na području parka četiri su srednjovjekovne utvrde – Okić, Lipovec, Tuščak i Stari grad Žumberak, a do svakog od njih vode označene staze. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obiluje vodotocima – potocima i rječicama koje stvaraju brojne slapove i slapiće. Pet je velikih slapova Žumberka koji oduševljavaju svojom ljepotom, a posjetiti ih u bilo koje doba godine pravi je užitak. Najveći je Sopotski slap (40 m), a u TOP 5 su još i Brisalo, Vranjački slap, Cerinski vir i Zeleni vir.

PROČITAJTE Vikend planinarenje: Idemo na Svetu Geru, najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske!

Područje parka premreženo je s oko 350 km planinarskih staza, 11 biciklističkih ruta, penjalištem Okić s pet sektora, a ovo područje dušu je dalo i za paraglajding s obzirom da su u parku dva registrirana terena za letenje. Na području parka možete posjetiti i ”Kraljicu bukvi”, primjerak bukve s najravnijim stablom u Europi, a uz puno sreće mogli biste naletjeti i na crnog daždevnjaka, rijetkog vodozemca čija ženka rađa žive mlade i koji obitava samo na većim nadmorskim visinama.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by PP Žumberak – Samoborsko gorje (@pp_zumberak_samoborsko_gorje)

Što obavezno posjetiti?

Najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske Svetu Geru (1178 mnv), dolinu Slapnice sa slapovima Brisalo i Vranjački slap, te Draganov mlin na kraju doline, stari grad Okić, Japetić, plešivičke vinograde, ali i vinogradare i vinare, avanturisti se mogu okušati u paraglajdingu (Više info pronađite na Parafreek!)

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Facebook stranicu Park prirode “Žumberak – Samoborsko gorje” ili Instagram profil @pp_zumberak_samoborsko_gorje!

Park prirode Učka (4)

Godina osnivanja: 1999.

Površina: 160 km²

Lokacija: Istarska županija i Primorsko-goranska županija

Osobitosti / posebnosti

Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i dio Ćićarije, te povezuje Istru s kontinentalnom Hrvatskom. Najviši vrh je Vojak (1401 mnv) s kojeg se pruža sjajan pogled na Istru, Kvarnerski zaljev s otocima, planine Gorskog kotara, Velebit, Alpe i Italiju. Na Vojaku je i kula koja je za vrijeme I. Svjetskog rata bila u funkciji austro-ugarske ratne pomorske promatračnice.

Vela draga sa svojim vitkim tornjevima popularno je alpinističko penjalište!

Vela draga s istarske strane Učke je kanjon nastao rasjedanjem terena. Trošenjem stijena na rubovima nastalo je nekoliko vitkih okomitih kamenih tornjeva visokih do 50 m koji su privukli prve alpiniste iz Rijeke i Trsta još 1931. godine. Najvitkiji je Comiccijev toranj nazvan po alpinistu tog doba Emiliju Comicciju. Vela draga je i danas popularno alpinističko penjalište u kojem se može penjati tijekom cijele godine, jer je većina smjerova okrenuta prema jugu.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park Prirode Učka (@ucka_nature_park)

U Parku prirode Učka zabilježeno je 1300 biljnih vrsta, a upravo na ovom području možete ugledati i bjeloglavog supa (Gyps fulvus) koji prelijeće Učku, pa je na njoj izgrađeno i hranilište za supove popularno nazvano ‘restoran za supove’. Područje parka zanimljivo je i zbog tradicijskog načina života. Primjerice, žitelji Bresta pod Učkom bili su poznati ugljenari, a još iz rimskog vremena ostala je tradicija proizvodnja ”ukalupljenog” ovčjeg sira kojeg danas znamo kao učkarski ili ćićki sir.

PROČITAJTE VIKEND PREPORUKA: Ćićarija, netaknuta oaza u kojoj ćete pronaći mir

Zanimljivo je i kako u 15. stoljeću u planinske dijelove Istre dolazi vlaško stanovništvo koje sa sobom donosi svoj jezik i vlastitu pastirsku tradiciju, a danas ih znamo kao Ćiće ili Istrorumunje. U prizemlju školske zgrade u Šušnjevici otvoren je muzej ”Vlaški puti” u kojima će vam ispričati priču o ‘kontrabandu’ ili krijumčarenju koje se odvijalo ’30-tih godina 20. stoljeća kad je za vrijeme talijanske vlasti proglašena ‘zona franca’ ili bescarinska zona. Na tom je području (Rijeka, Opatija, Ičići, Ika, Lovran, Mošćenička Draga i Matulji) roba široke potrošnje bila jeftinija što je bila prilika za švercanje.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park Prirode Učka (@ucka_nature_park)

Što obavezno posjetiti?

Devet biciklističkih ruta različite težine i zahtjevnosti ukupne dužine 180 km bit će magnet za bicikliste. Letjelište ”Učka” s dva poletišta, Vojak i Brgud, i jednim sletištem, Boljunsko polje, razveselit će paraglajdere, a brojne atraktivne planinarske staze, transverzale i obilaznice planinare.

Najviši vrh Učke Vojak (1401 mnv), kanjon Vela Draga, izvorište Korita ispod Brajkove stijene, novootvoreni Ekomuzej ”Vlaški puti”, srednjovjekovni kaštel Kožljak.

Cjenik ulaznica za Park prirode Učka

Centar za posjetitelje Poklon

Travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan

Dnevna ulaznica 50,00 kn (za umirovljenike 30,00 kn, za djecu 20,00 kn i 25,00 kn)

Listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača

Dnevna ulaznica 35,00 kn (za umirovljenike 20,00 kn, za djecu 10,00 kn i 15,00 kn)

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Učka, Facebook stranicu Park prirode Učka ili Instagram profil @park.prirode.ucka!

Park prirode Velebit (5)

Godina osnivanja: 1981.

Površina: 2200 km²

Lokacija: Ličko – senjska županija i Zadarska županija

Osobitosti / posebnosti

Park prirode Velebit najveće je i najsloženije zaštićeno područje Republike Hrvatske. Iz zraka je za lijepog vremena vidljiv s visine od 8.000 m, dugačak je otprilike 145 km – od Vratnika iznad Senja na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Više od sedamdeset velebitskih vrhova je iznad 1500 m. Na Velebitu su i dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit, a na području Parka prirode Velebit nalaze se Štirovača (poseban rezervat šumske vegetacije), Cerovačke špilje (geomorfološki spomenik prirode), uvala Zavratnica (značajni krajobraz), Velnačka glavica (paleontološki spomenik prirode).

Za lijepog i vedrog vremena cijeli Velebit dug 145 km vidljiv je iz zraka s visine od 8000 m

Bogata flora Velebita obuhvaća više od 2000 vrsta među kojima su i endemske rijetke i zaštićene vrste poput svima vrlo dobro poznate velebitske degenije (Degenia velebitica), prozorskog zvončića (Campanula fenestrellata) i hrvatskog zvonca (Edraianthus graminifolius var. croaticus). Kada je o velebitskoj fauni riječ, u šumama žive sve tri zvijeri koje možemo ssresti u hrvatskoj – medvjed, vuk i ris.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Velebit (@pp.velebit)

Osim prirodnih posebnosti na Velebitu se nalaze i brojni podsjetnici na to kako se nekad živjelo. Park prirode Velebit obnovio je nekoliko pastirskih stanova u blizini Alana u kojima se može i boraviti. Pastirski stanovi jesu jednostavni stambeni objekti koji su zadovoljavali potrebe sezonskog ritma dolazaka i odlazaka stanovništva i stoke iz Primorja u planinu (ljeti bi stoka bila u planini na ispaši).

PROČITAJTE Premužićeva staza: Kako mi je Velebit ukrao još jedan komadić srca

Velebit je zapravo prirodna prepreka između obale i unutrašnjosti, pa su ljudi oduvijek tražili način kako povezati ove dvije strane. Građene su stoga ceste preko Velebita na najpristupačnijim (iako ovo pristupačno treba uzeti s rezervom) dijelovima planine. Među prvima je napravljena Karolinska cesta, pa Tereziijana koja je povezivala Gospić s Karlobagom preko Baških Oštarija, a onda i jedna od najljepših – Majstorska cesta koja povezuje Sveti Rok s Obrovcem preko Malog Alana i Tulovih greda.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Velebit (@pp.velebit)

Što obavezno posjetiti?

Velebit je toliko impozantan i ima toliko toga za ponuditi da je nemoguće sve makar i taksativno nabrojati. Velebit se, zapravo, otkriva i u njega se zaljubljujemo cijelog života.

Ono što nikako ne biste trebali zaobići jesu: Zavižan i Velebitski botanički vrt, Zavratnica, Tulove grede, Cerovačke pećine, Premužićevu stazu, Dabarske kukove, pastirske stanove i mirila, Majerovo i Tonkovića vrilo, Kudin most na Zrmanji, općenito rijeke Lika, Gacka i Zrmanja, Terezijana i Majstorska cesta

Cjenik ulaznica za Park prirode Velebit

Uvala Zavratnica

Dnevna ulaznica 30,00 kn

Posjet Cerovačkim špiljama trenutno nije moguć!

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Velebit, Facebook stranici Park prirode Velebit i Instagram profil @pp.velebit!

Park prirode Vransko jezero (6)

Godina osnivanja: 1999. (sjeverozapadni dio od 1983. poseban ornitološki rezervat)

Površina: 57 km²

Lokacija: Zadarska županija i Šibensko – kninska županija

Osobitosti / posebnosti

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, a s obzirom da je njegova površina iznad morske razine radi se o kriptodepresiji. Obuhvaća površinu od 30,2 km², a najveća dubina mu je 6 metara. Još od 1983. godine poseban je ornitološki rezervati i nezaobilazna destinacija za ljubitelje ptica koji ih ovdje dolaze promatrati. Dosad je u Parku zabilježeno 256 vrsta od kojih se 102 vrste gnijezde na području Vranskog jezera.

Ujesen dnevno na području Parka prirode Vransko jezero bude i milijun ptica

Kako se radi o močvarnim staništima, za Vransko jezero značajne su vodene biljke i tršćaci, ali i šikare, šume hrasta crnike i alepskog bora, te suhi travnjaci. Ipak, najznačajniji dio Parka jest ornitološki rezervat u kojemu je teško utvrditi brojnost ptica. Zahvaljujući prstenovanju ugrubo se procjenjuje da tijekom jesenje selidbe (od kolovoza do listopada) na Vranskom jezeru svakodnevno boravi između 20.000 i 200.000 ptica. Uz lokalne gnijezdeće populacije i preletnice, taj se broj ujesen penje na milijun ptica dnevno.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Vransko jezero (@pp_vransko_jezero)

Na Vranskom jezeru jednako ćete uživati obiđete li ga pješice, biciklom ili kajakom. Tijekom obilaska zavirite u bunje, kamene kućice koje su služile težacima kao poljsko sklonište u slučaju vremenskih neprilika. Najveći dio njih ‘izgrađen’ je u 19. stoljeću kad je filoksera već uništila talijanske i francuske vinograde, ali još nije stigla do Dalmacije. U to vrijeme kad su grožđe i vino bili izuzetno dragocjeni, čuvali su se i noću i danju pred samu berbu. Osim što su nazvane bunjama za njih postoje i drugi nazivi – kažuni, komarde, čemeri, pudarice, poljarice, trimi, torete… No sve su građene isključivo od kamena bez veziva i nepravilnog su svoda bez drvene krovne konstrukcije.

Maškovića Han u neposrednoj blizini Vranskog jezera monumentalan je primjerak islamske kulture i najzapadniji spomenik islamske kulture u Europi

Kad završite đir oko jezera, nastavite prema mjestu Vrana u kojemu je smješten Maškovića Han, fantastična dobro očuvana građevina iz vremena turskih osvajanja. Maškovića Han iz 17. stoljeća u potpunosti je obnovljen 2015. godine (danas je u njemu muzej, ali i restoran sjajnog interijera i vrlo dobre hrane) i najzapadniji je spomenik civilne islamske kulture u Europi. U neposrednoj blizini Mašković Hana nalaze se i zidine starog grada Vrana.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Vransko jezero (@pp_vransko_jezero)

Što obavezno posjetiti?

Jednu od šest poučnih staza na području Parka prirode Vransko jezero, info centar Kamenjak s kojeg se pruža najljepši pogled na Vransko jezero i Kornate, ribolovci mogu uživati u svojoj omiljenoj aktivnosti (izvan područja ornitološkog razervata), vožnja kajacima po jezeru, poluotok Babin škoj, Maškovića Han i stari grad Vranu.

Cjenik ulaznica za Park prirode Vransko jezero

Dnevna ulaznica 20,00 kn (za umirovljenike i studente 15,00 kn, za djecu od 7 do 18 godina 10,00 kn)

Obiteljska ulaznica 50,00 kn

Ulaznice se naplaćuju od 1.4. do 31.10.

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Vransko jezero, Facebook stranicu Park prirode Vransko jezero i Instagram profil @pp_vransko_jezero!

 

Tekst: Lucija Biondić aka Gušterica

Fotografije: privatni album, Instagram

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!