Ovo je pet ekološki prihvatljivih građevinskih materijala

by Dalida Tomek

Iz dana u dan sve se više diže svjesnost o održivosti i poziva se svakog pojedinca na djelovanje kako bismo svi zajedno očuvali okoliš, ali i vlastito zdravlje. Utjecaj na okoliš je vrlo široka tema koje se dotiče sve više sektora gospodarstva te na nju obraća pozornost prilikom donošenja svakodnevnih životnih, ali i poslovnih odluka. Građevinska industrija poznata je po tomu što utječe na prirodne resurse i okoliš, a danas na tržištu postoje brojni ekološki prihvatljivi materijali koji više poštuju okoliš od onih klasičnih.

Kada je riječ o brizi za okoliš u obzir je potrebno uzeti više faktora, a pojedinci se također prilikom odabira materijala fokusiraju na njihove različite značajke. Tako je nekima na prvom mjestu lokalni izvor, odnosno traže materijale koji su im dostupni i koji ne moraju dugo kupovati te se koriste lokalnim resursima građevinskog tržišta. Tu je i usmjerenost na energiju materijala koja doprinosi održivosti materijala što uključuje sve aspekte koji su bili potrebni materijalu od rasta preko proizvodnje pa sve do transporta. Dakle, ubrajaju se i potrošena voda kao i plin koji je potrošen tijekom transporta. Održiva gradnja također u obzir uzima i činjenicu koliko je određeni materijal uistinu prikladan za klimu u kojoj se koristi. Stručnjaci naglašavaju da ne postoji savršen materijal, ali uvijek postoje oni koji su, zbog određenih značajki, održiviji od drugih. Stoga, u nastavku izdvajamo pet materijala koje Smart Cities Dive stavlja u sami vrh ekološki prihvatljivih materijala. Međutim, uključivanje tek jednoga održivog materijala u cijeli proces granje neće učiniti cijeli građevinski proces ekološkim ili održivim.

Bambus

Kada je riječ o ekološki prihvatljivim građevinskim materijalima stručnjaci za održivost bambus stavljaju na sami vrh popisa. Njegova stopa samoregeneriranja je iznimno velika, a rasprostranjen je na svim kontinentima osim u Europi i na Antarktiku. Omjer čvrstoće i težine posebna je odlika bambusa koji je izdržljiv i nije ga potrebno često mijenjati što nije slučaj s drugim brzorastućim održivim predmetima. Zbog toga je bambus odličan održivi izbor u pogledu podova i ormarića. S obzirom na to da je lagan zahtijeva manje energije za transport od mnogih drugih materijala usporedive trajnosti. Nedostatak ovoga materijala jest taj što neobrađeni bambus ima škrob koji privlači insekte te može nabubriti i puknuti kada upije vodu.

Pluto

Kao i u slučaju bambusa, riječ je o brzorastućem resursu. Materijal je to koji je fleksibilan i elastičan te se nakon pritiska vraća u izvorni oblik. Njegova otpornost čini ga uobičajenim elementom u podnim pločicama. Sljedeća karakteristika pluta jest sposobnost apsorpcije buke što ga čini savršenim za izolacijske listove, a njegova svojstva apsorpcije udara čine ga pogodnim za podove. Pluto je gotovo nepropusno pa nije sklono upijanju vode i ne truli. Lagano je pa zahtijeva manje energije za isporuku, ali s vremenom postaje sve krhkije.

Obnovljeno ili reciklirano drvo i metal

Reciklirani metal dugotrajan je materijal koji ne zahtijeva česte izmjene. Odlična je održiva opcija za krovove, konstrukcijske nosače i fasade zgrada. Drvo ima manju čvrstoću pa ga je zbog toga potrebno dobro procijeniti prilikom odabira za projekt. Obnovljeno drvo može se koristiti za brojne građevinske svrhe uključujući i podove te ormare. Njegova gustoća ovisi o vrsti drva, a valja imati na umu da neka od njih s vremenom postaju bolja.

Montažne betonske ploče

Beton je poprilično dobar izvor jer, iako je težak, zahtijeva malo obrade. Betonske ploče se formiraju na mjestu proizvodnje te se u cijelim dijelovima otpremaju na gradilište. Obično se koriste za zidove i fasade zgrada jer dobro podnose sve vremenske uvjete, a određene vrste mogu se koristiti za podove i ravne krovove. Stupanj održivosti gotovih betonskih ploča čak je i veći od mnogih tradicionalnih opcija izlivenog betona jer ploče obično troše mnogo manje energije za proizvodnju i montažu.

Izolacija od ovčje vune

Za razliku od izolacije od stakloplastike ili poliuretanske pjene, ovčja vuna je u potpunosti prirodna. Ne raspada se kao što to može biti slučaj s nekim drugim prirodnim izolacijskim materijalima poput slame. Usporedimo li ovčju vunu s pamukom dolazimo do zaključka da je ona rasprostranjenija, da se brže regenerira te da ju je lakše sakupljati.

Moglo bi vas zanimati:

Tekst: Ana Carević

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti