Iako malo, novo istraživanje slovenskih znanstvenika otkriva intrigantnu poveznicu između tri potpuno različita poremećaja: autizma, ADHD-a i anoreksije.
Naime, čini se da djeca koja žive s ovim dijagnozama dijele sličnu neravnotežu u crijevnoj mikrobioti. Ta je neravnoteža toliko izražena da njihovi crijevni mikrobi međusobno više nalikuju jedni drugima nego mikrobi zdrave, neurotipične djece.
Istraživači s Univerziteta Komenského u Bratislavi analizirali su uzorke stolice 117 djece kako bi procijenili raznolikost i sastav crijevnih bakterija. Uzorci su uključivali 30 dječaka s poremećajem iz spektra autizma, 21 djevojčicu s anoreksijom nervozom i 14 djece s ADHD-om. Kontrolnu skupinu činila su dobno i spolno usklađena zdrava djeca.
Što je istraživanje pokazalo?
Najzanimljiviji nalaz odnosi se na omjer dviju dominantnih skupina bakterija u ljudskim crijevima: Bacteroidetes i Firmicutes. Kod sve tri skupine djece s poremećajima taj je omjer bio povišen u odnosu na kontrolnu grupu, više Bacteroidetes, manje Firmicutes. Takav omjer već se ranije povezivao s poremećajem glukoze, upalnim procesima i disregulacijom sitosti.
Kod djece s autizmom i ADHD-om uočena je manja raznolikost bakterijskih vrsta, što je važan pokazatelj narušene crijevne ravnoteže. Povišene vrijednosti Escherichie, bakterije koja u normalnim količinama ne šteti, ali u većim može postati patogena, također su pronađene u tim skupinama.
Kod djevojčica s anoreksijom nervozom i djece s ADHD-om primijećena je veća prisutnost bakterije Desulfovibrio, koja je u visokim koncentracijama potencijalno upalna. Istovremeno, obje su skupine imale manjak Faecalibacterium, jedne od najvažnijih „dobrih“ bakterija, čiji se nizak udio povezuje s kroničnim upalnim bolestima crijeva, depresijom i metaboličkim poremećajima.
Znanstvenici zaključuju da se „određene sličnosti u crijevnom mikrobiomu pojavljuju u svim skupinama djece, što ukazuje na moguću povezanost sastava crijevnih bakterija i ponašajnih obrazaca mentalnih poremećaja“.
Zašto se to događa? Hrana, stres, osjetilne potrebe…
Crijevni mikrobiom izravno se oblikuje prehranom. Što je prehrana siromašnija raznovrsnim namirnicama, to je mikrobiom manje raznolik. Djeca s autizmom i ADHD-om često imaju izražene senzorne preferencije: jedu samo određene teksture, vrlo uski raspon namirnica ili jedu sporo i selektivno. Kod anoreksije hrana je namjerno drastično ograničena.
Upravo te prehrambene navike mogu biti ključ razlog zašto djeca iz naizgled različitih skupina imaju sličan crijevni potpis. Ipak, odnos mikrobioma i mentalnog zdravlja nije jednosmjeran, promjene u crijevima mogu utjecati na mozak, emocije i ponašanje, ali i mentalno stanje može narušavati crijevnu ravnotežu. To stvara svojevrsnu petlju povratne sprege.
Važna ograničenja istraživanja
Autori napominju da je studija mala i da ju je pandemija COVID-19 značajno ograničila. Neka djeca nisu željela surađivati pri uzimanju uzoraka, što je dodatno smanjilo broj prikupljenih podataka. Stoga upozoravaju da rezultate treba tumačiti oprezno.
Iz istraživanja nije jasno pridonosi li narušeni mikrobiom razvoju poremećaja, je li posljedica prehrane i ponašanja ili je riječ o dvosmjernom odnosu. Unatoč tome, ovo istraživanje otvara važna pitanja o povezanosti crijeva i mozga te daje potencijalno korisne smjernice za buduću dijagnostiku i terapiju.
Znanstvenici se nadaju da će veće i detaljnije studije moći potvrditi ove nalaze. Ako se mikrobiomski obrasci pokažu konzistentnima, jednog dana bi mogli postati ključni dijagnostički alat, pa čak i terapijski cilj, u radu s djecom koja imaju neurodivergentne obrasce.
Studija je objavljena u časopisu Neuroscience.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Nadutost, umor, neugodni vjetrovi i višak kilograma? Možda se odgovor krije u vašem mikrobiomu