Otvorite hladnjak i tamo vas dočeka pola tikvice od prije tri dana, otvoreni jogurt kojem se približava rok, nekoliko mekanih rajčica i ona vrećica salate koju ste kupili s najboljim namjerama. Poznato?
Bacanje hrane često ne izgleda kao veliki problem. Ne bacamo pune vrećice namirnica odjednom, nego malo po malo: dvije kriške kruha, ostatak ručka, prezrelu bananu, pola pakiranja sira. Upravo se zato količina hrane koju tijekom mjeseca bacimo lako provuče ispod radara.
Održivija kuhinja zato ne mora početi kompostiranjem, vlastitim vrtom ili velikim promjenama načina života. Može početi upravo tamo gdje spremamo najveći dio hrane – u hladnjaku. Uz nekoliko jednostavnih navika možemo bacati manje, trošiti manje novca i usput si olakšati svakodnevno pitanje: Što ćemo danas jesti?
1. Uvedite policu „pojedi me prvo“
Jedna od najjednostavnijih navika možda je i najučinkovitija. Odredite jednu policu ili kutiju u hladnjaku u koju ćete stavljati hranu koju treba potrošiti u sljedećih nekoliko dana. Otvoreni hummus, pola mozzarelle, ostaci jučerašnjeg ručka, povrće koje je počelo omekšavati, jogurt kojem se približava rok trajanja… Kad otvorite hladnjak, prvo pogledajte upravo tamo.
Možete čak staviti malu oznaku „POJEDI ME PRVO“. Zvuči banalno, ali rješava jedan od glavnih razloga zbog kojih bacamo hranu – jednostavno zaboravimo da je imamo.
2. Planirajte nekoliko obroka, ali ostavite prostor za ostatke
Planiranje jelovnika može smanjiti impulzivnu kupnju, ali nema potrebe isplanirati svaki zalogaj od ponedjeljka do nedjelje. Puno praktičnije može biti unaprijed osmisliti tri ili četiri glavna obroka i ostaviti jedan ili dva dana za ono što već imate kod kuće.
Tako nastaje večera od ostataka. Malo pečenog povrća može završiti u fritati. Riža od jučer može postati baza za brzi wok. Pečena piletina može završiti u tortilji ili salati. Ponekad je najodrživiji recept upravo onaj koji nismo planirali.
3. Ne tretirajte svo voće i povrće jednako
Dobar dio hrane završava u otpadu jednostavno zato što je pogrešno čuvamo. Nekim namirnicama odgovara hladnjak, druge će dulje ostati ukusne izvan njega. Lisnato povrće, primjerice, voli vlagu, ali ne i stajanje u vodi, dok osjetljive bobice treba čuvati suhe i prati tek prije konzumacije.
Važno je i znati da određeno voće tijekom sazrijevanja ispušta više etilena, plina koji može ubrzati sazrijevanje drugih namirnica u blizini. Zato način na koji rasporedimo voće i povrće može utjecati na to koliko će trajati. Prije nego što zaključimo da namirnice prebrzo propadaju, vrijedi provjeriti čuvamo li ih na mjestu koje im odgovara.
4. Zamrzivač je puno više od mjesta za sladoled
Ako vidite da nešto nećete stići pojesti, nemojte čekati posljednji dan. Zamrznite ga. Kruh možete zamrznuti narezan na kriške pa vaditi koliko vam treba. Zrele banane odlične su za smoothie ili banana bread. Začinsko bilje možete nasjeckati i zamrznuti, a ostatak umaka, variva ili juhe spremiti za dan kada ne budete imali vremena kuhati.
Možete zamrznuti i ostatke vina za kuhanje, naribani sir, nasjeckano povrće za juhu ili voće za smoothie. Ključ je samo jedna mala navika: na posudu napišite što je unutra i datum zamrzavanja. Jer misteriozna smrznuta kutija koju nitko ne prepoznaje često na kraju ipak završi u smeću.
5. Uvedite jedan „očisti hladnjak“ obrok tjedno
Ne mislimo na čišćenje policama i krpicom. Jednom tjedno otvorite hladnjak i napravite obrok gotovo isključivo od onoga što treba potrošiti. To može biti fritata, rižoto, wok, juha, salata, tortilja ili tjestenina.
Tikvica koja više nije najljepša kandidatkinja za salatu bit će sasvim dobra u krem juhi. Nekoliko mekanih rajčica može postati umak. Ostaci različitog povrća mogu završiti na plehu s maslinovim uljem i začinima. Takva jela možda nemaju savršeno ime, ali često završe iznenađujuće dobro.
6. Razlikujte „najbolje upotrijebiti do“ od „upotrijebiti do“
Datumi na pakiranju mogu nas navesti da prerano bacimo sasvim dobru hranu. Oznaka „upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane i takvu hranu nakon navedenog datuma ne treba konzumirati.
S druge strane, „najbolje upotrijebiti do“ prvenstveno govori o kvaliteti. Nakon tog datuma proizvod može izgubiti dio okusa, teksture ili arome, ali to ne znači automatski da je istoga trenutka postao neupotrebljiv. Razumijevanje te razlike jedan je od jednostavnijih načina da spriječimo nepotrebno bacanje hrane.
7. Prije trgovine – fotografirajte hladnjak
Možda najjednostavniji trik na cijeloj listi. Prije nego što krenete u trgovinu, otvorite hladnjak i fotografirajte ga. Isto možete napraviti s policom na kojoj držite suhu hranu.
Kad se u trgovini zapitate imate li kod kuće još jedno pakiranje jaja, pola brokule ili otvoren sir, odgovor će biti u mobitelu. Još bolje: popis za kupnju složite prema onome što već imate. Ako kod kuće čekaju paprika, pola pakiranja feta sira i nekoliko jaja, možda vam za večeru nedostaje samo jedna namirnica, a ne nova puna košarica.
Održivost često izgleda vrlo obično
Kad govorimo o održivom životu, lako pomislimo da trebamo raditi velike stvari. Ali održivost ponekad izgleda kao stara banana koju nismo bacili nego zamrznuli. Kao ručak napravljen od ostataka.
Kao jedna polica na kojoj hrana više ne nestaje iza novih namirnica. I kao odlazak u trgovinu tek nakon što smo pogledali što već imamo. Nije cilj nikada više ne baciti nijedan list salate. Teško je voditi kućanstvo toliko precizno.
Cilj je samo početi hranu gledati malo pažljivije, kao nešto što vrijedi iskoristiti, a ne kao nešto što uvijek možemo ponovno kupiti. I možda je upravo hladnjak dobro mjesto za početak.
Za prvu ideju iz prethodnog popisa nemam u ovom prikazu njezin točan naslov, pa mi samo zalijepi tu jednu rečenicu i odmah ću je raspisati u istom stilu.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: 9 ideja za manju potrošnju električne energije tijekom ljetnih mjeseci