Budite puni zdravlja, baš kao što je šipak koštica!

by Vjera Pađen

Šipak ili nar koristi se za smanjivanje rizika od srčanih bolesti, smanjuje koncentraciju LDL kolesterola i snižava krvni tlak. Osim što je ukusan, ovaj divni plod jeseni ima mnoge benefite za vaše zdravlje.

Iako u narodu imaju isto ime – šipak koji pijemo u čaju i šipak ili nar koji jedemo su dvije različite biljke iz različitih biljnih porodica, no zajedničko im je da su bogate vitaminom C i dobra pomoć organizmu u borbi protiv infekcija.

Šipak ili nar 

Riječ je o listopadnom gmu ili drvcu visine od 5 do 8 metara, porijeklom s Iranske visoravni, Himalaje i sjeverne Indije. Ima karakteristično, sjajno i usko lišće te svjetlocrvene cvjetove. Jestivi plodovi veličine su između limuna i grejpa, s debelom crvenkastom kožom, a unutar ploda je oko 600 sjemenki, koje imaju okolnu vodenastu jestivu pulpu.

Sok šipka sadrži:

  • vitamin C: oko 15 posto preporučene dnevne vrijednosti vitamina C na 100 ml soka
  • vitamin B5 (pantotenska kiselina)
  • kalij i polifenole, kao što su tanini i flavonoidi.

Šipak sadrži i vlakna koja se nalaze u tvrdoj sjemenki, a koja je izvor nezasićenih masnih kiselina. Najzastupljeniji polifenol je elagitanin – jaki antioksidans koji blokira proizvodnju estrogena (prevencija raka dojke).

Djelovanje i uporaba 

Boja soka potječe od antocijana, spojeva kojima je dokazan antioksidativni te imunomodulatorni učinak. Svježe iscijeđen sok iznimno je bogat vitaminom C te pantotenskom kiselinom.

Upotrebljava se za:

I još…

  • Novije su studije pokazale da ekstrakt kore ploda ima utjecaj na crijevne bakterije, parazite te poliovirus i virus HIV-a (zbog izuzetno velike koncentracije bioflavonoida).
  • Novija su istraživanja na šipku pokazala i antitumorsko djelovanje.
  • Ulje sjemenki nara sadrži vrlo rijetku masnu kiselinu – punicičnu kiselinu. Sjemenke je sadrže do 20 posto. Punicična kiselina je tzv. konjugirana masna kiselina kojima je dokazano iznimno protuupalno i antitumorsko djelovanje. Često se koristi u kozmetici jer povoljno djeluje na tretiranje bora.

„Obični“ šipak pasje ruže

Pasja ružaRosa canina L (Rosaceae), grm je sa svijenim granama i oštrim trnjem, visine od metar i pol do dva. Raste najčešće po rubovima šuma, uz živice, na pašnjacima. Raste i na brdskom području, ali i u nizinama. Rasprostranjen je po cijeloj Europi te zapadnom i srednjem dijelu Azije.

Plod pasje ruže dozrijeva u jesen, crvene je boje i naziva se šipak. Prilikom sabiranja plodovi moraju biti tvrdi i svjetlocrvene boje. Plodove treba odmah sušiti na temperaturi od 35 do 40 °C jer će samo tako zadržati prirodnu boju.

U narodnoj medicini

Kao najraširenija divlja ruža s lako dostupnim plodovima ta se biljka godinama rabi u narodnoj medicini. Koristili su je:

  • kao pripravak kod opće slabosti,
  • za ispiranje usne šupljine,
  • kao sredstvo protiv bubrežnih kamenaca.

Postoje i znanstveni dokazi da voćne kiseline iz plodova otapaju kamence. Kod takvih se stanja preporučuje dugotrajno uzimanje ovog čaja. Dugotrajna upotreba ovog pripravka u obliku čaja nema štetnog djelovanja.

Kako pripremiti čaj

U prehrambenoj se industriji šipkovu čaju dodaje i hibiskus (Hibisci flos) koji čaj boji tamnocrvenom bojom. Pigment iz usplođa šipkova ploda nije topiv u vodi u nekoliko minuta koliko je potrebno da se pripremi čaj, nego treba odstajati duže vrijeme.

Kada pripremamo čaj od zdrobljenih sjemenki, pripremamo napitak kao provarak koji treba odstajati sat vremena (zbog topivosti).

Moglo bi vas zanimati: Rižina voda: Zbog ovih razloga zavoljet ćete rižinu vodu

Tekst: Slowliving.hr

Foto: Pinterest

Možda će vam se svidjeti