Svake se minute diljem svijeta proda gotovo milijun plastičnih boca, a uzmemo li u obzir da se uz većinu tih boca proda i plastična vrećica nemamo se čime pohvaliti. Iako je posljednjih godina u praksi naplaćivanje plastičnih vrećica u trgovinama, to nije značajnije utjecalo da se ljudi njima manje koriste. Plastične vrećice zaboravite, mislite na okoliš i pokušajte idući put u shopping otići sa svojom vrećicom koju imate kod kuće.
Sljedeći korak koji se nameće jest njihova zabrana na čemu se radi, a ekološka organizacija Greenpeace prikupila je više od 50 000 potpisa koji su se zalagali za inicijativu #NećuVreću. Kako bismo utjecali na usporavanje klimatskih promjena krenimo malim koracima naprijed i pri sljedećoj kupnji izbacimo svu plastiku koja je ujedno i najveći zagađivač.
Kakve posljedice plastične vrećice ostavljaju na okoliš?
Svake godine u svijetu se proizvede preko 500 milijardi plastičnih vrećica od kojih se njih oko 1 % reciklira, a razlog tomu jesu visoki troškovi. Postavlja se pitanje gdje završi ostalih 99 % plastičnih vrećica, a odgovor je u rijekama, jezerima, morima i oceanima. Sljedeća posljedica jest to što morske životinje zamjenjuju hranu s vrećicama koje ne mogu probaviti pa se tako plastika zadržava u njihovoj utrobi. Istraživanja pokazuju da 7 od 10 riba u Jadranskome moru u sebi ima čestice mikroplastike. Osim što i mi konzumiramo takvu ribu, plastika koju ne mogu probaviti utječe na njihovu daljnju probavu što dovodi do velikih bolova nakon čega ribe uginu.
Sama proizvodnja plastičnih vrećica iziskuje potrošnju prirodnih resursa i energije, a njihovo recikliranje također je toksično dok je recikliranje papirnatih vrećica znatno jednostavniji proces. Naime, naše iskorištene plastične vrećice utječu na okoliš, stoje na odlagalištima desecima godina ili pak bivaju spaljivane u posebnim spalionicama otpada. Dim koji nastaje nakon spaljivanja plastike toksičan je, a postoje podaci koji kažu da on ubija stotine ljudi tijekom godine.
View this post on Instagram
Dakle, njihovo recikliranje je opasan, vrlo skup i teško provodiv proces. Podaci govore da je cijena prerade jedne tone plastičnih vrećica 20 000 kuna dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna. Dolazimo do zaključka da je ovakve vrećice puno jeftinije proizvesti nego ih kasnije reciklirati pa one svoje stanište pronalaze diljem naše Zemlje. Potpunom zabranom postupno bismo dobivali čišći i zdraviji svijet, a uz to bismo životinjama i prirodi učinili veliku uslugu. Ako već imate platnenu torbu, njome ste potencijalno do sada zamijenili i do 1000 nepotrebnih plastičnih vrećica.
Čime zamijeniti plastične vrećice?
Plastika je postala dio naših života i najčešće ju koristimo i na nesvjesnoj razini. S obzirom na to da se zavukla u svaki aspekt naših života teško ju je preko noći izbaciti. Iz tog razloga promjene je potrebno uvoditi postupno i na taj način smanjivati količinu plastike. Ovdje je prvenstveno riječ o promjeni životnoga stila i navika što podrazumijeva veću svjesnost i prisutnost korištenjem platnenih vrećica kao i pravilnom kupnjom i pohranom hrane.
Prvo pravilo jest platnena vrećica, i lekcija koju smo nadamo se, svi već svladali. Na taj način se nećemo dovesti u situaciju kupovine nepotrebnih plastičnih vrećica. Jednako tako, plastične vrećice najčešće se upotrebljavaju na odjelima voća i povrća, a potrebno ih je također zamijeniti vlastitim vrećicama. Iako to još nije postao trend budite baš vi oni koji će sudjelovati u njegovomu uvođenju! Na istom odjelu u trgovačkim lancima važno je obratiti pozornost i na voće i povrće koje je već zapakirano u plastiku što je nužno izbjegavati.
Kupovinom u rinfuzi, osim plastike, smanjujemo i količine bačene hrane jer biramo onoliko koliko nam je uistinu potrebno. Također, kupnja takvih namirnica na tržnicama uvijek je bolja opcija jer, osim što na taj način podupiremo lokalne proizvođače, biramo svježiju i zdraviju hranu.
Moglo bi vas zanimati: STOP bacanju hrane: Uz ove savjete smanjite bacanje hrane!
Tekst: Ana Carević
Foto: Pinterest, Instagram
