Suplementacija vitamina D – da ili ne?

by Anđela Sabranović

Uz rijetke prehrambene izvore, sunce je jedan od glavnih izvora vitamina D. Iz ovog razloga, možda ćete pomisliti da je suludo razmišljati o nedostatku vitamina D u proljetnim i/ili ljetnim mjesecima. U ovom članku pročitajte tko je i zašto u rizičnoj skupini za nedostatak vitamina D, čak i ljeti. 

Zašto je vitamin D važan 

Vitamin D je klasificiran kao vitamin, ali u tijelu zapravo ima ulogu steroidnog hormona. To znači da je strukturom bliskiji, primjerice, estrogenu ili testosteronu, nego drugim vitaminima. Imajući to na umu, njegov manjak moramo adresirati s istom pažnjom kao što bi adresirali manjak drugih steroidnih hormona. Vitamin D kao (pseudo)hormon ima mnoge protektivne uloge u ljudskom organizmu, Njegova najpoznatija uloga je bolja apsorpcija kalcija i fosfora – minerala koji su veoma važni za izgradnju kosti. Međutim, važnost vitamina D mnogo je dublja i bitnija od navedene. Protuupalna, antioksidativna i neuroprotektivna svojstva vitamina D utječu na imunološki sustav, mišiće, aktivnost moždanih stanica te pravilan rad čitavog kardiovaskularnog sustava. 

Vitamin D – vitamin sunca

Vitamin D još se naziva i “vitaminom sunca”. Upravo je sunce glavni ‘izvor’ vitamina D jer se pod utjecajem sunčevih zraka, iz kolesterola, u našem tijelu stvara aktivni oblik ovog vitamina. Budući da je prisutnost sunčevih zraka presudna za stvaranje vitamina D, njegova raspoloživost manja je tijekom zimskih mjeseci. Najbogatiji prehrambeni izvori vitamina D su ulje jetre bakalara, tuna, srdela, skuša, bakalar, losos, plodovi mora, shiitake gljivama, jetrica te žumanjak jajeta. Ipak, najbolji izvor vitamina D je sunce, Međutim, postoje određeni čimbenici koji mogu utjecati na nedostatak vitamina D čak i tijekom ljetnih mjeseci.

Čimbenici koju mogu utjecati na nedostatak vitamina D 

Studija provedena na populaciji od 791 Hrvata pokazala je da čak 83.8% osoba ima neadekvatnu razinu vitamina D. Ako se prisjetite – ovaj nutrijent vrlo je sličan našim hormonima. Iz te činjenice možete primijetiti da se njegov manjak uzima previše olako i ne adresira se u dovoljnoj količini. Ovakvo zanemarivanje utječe na povećan rizik za razvoj infekcija, bolesti kostiju i bolesti kardiovaskularnog sustava. 

Nekoliko čimbenika utječe na sposobnost stvaranja vitamina D iz sunčeve svjetlosti: 

1.Lokacija i stil života

Život u području s visokim zagađenjem i život u gradu – gdje zgrade blokiraju sunčevu svjetlost – uvelike utječu na brojnost sunčevih zraka koje do nas dopiru. Također, život sjeverno od 35. zemljine paralele (gdje je smještena i Hrvatska) uzrokuje da, iako je dan sunčan, sunčeve zrake ne padaju na kožu u položaju pravilnom za sintezu vitamina D. Uz to, nedovoljno vremena provedenog na suncu zbog zdravstvenih ili drugih razloga, mogu utjecati na razinu vitamina D u krvi. 

2.Pretilost i starija dob

Pretilost i starija dob povećavaju rizik od manjka vitamina D jer je on manje iskoristiv. Kod osoba s pretilosti, vitamin D se skladišti u masnim stanicama te se, zbog toga, teško oslobađa i iskorištava za pokretanje životno važnih funkcija. Kod starenja, pretvorba vitamina D u njegov aktivan oblik postaje sve veći izazov.

Navedeni čimbenici mogu povećati rizik od nedostatka vitamina D. Zato je važno posavjetovati se o potencijalnoj upotrebi suplemenata sa stručnjakom. Podaci od 25 visokovrijednih studija iz cijelog svijeta ukazuju na to da dnevna ili tjedna suplementacija vitaminom D može smanjiti rizik od akutne respiratorne infekcije te, specifično kod starijih osoba, uz održavanje zdravlja kostiju, suplementacija vitaminom D može utjecati na kraće trajanje infekcija. Zaštita od infekcija posebice je važna nakon pojave epidemije COVIDa-19 koja je posebice pogodila stariju populaciju.

Treba li uzimati suplemente vitamina D preko ljeta?  

Pokazatelj statusa vitamina D u organizmu je koncentracija 25-OH D u krvi. Ta pretraga može se zatražiti kod doktora opće prakse ili u privatnim poliklinikama u kojima se cijena ove pretrage kreće od 200 do 300 kuna.  Svaka suplementacija trebala bi se uzimati s obzirom na razine ovog pokazatelja u krvi (ništa napamet!). Međutim, treba pripaziti je li znanje osobe koja interpretira nalaz u skladu s najnovijim saznanjima o razinama vitamina D, koja se razlikuju od ‘davno’ definiranih referentnih vrijednosti. Referentne vrijednosti za vitamin D razvijene su promatrajući optimalnu količinu vitamina D za pravilan rad kostiju. Budući da se u posljednjih nekoliko godina otkrilo da vitamin D provodi i  mnoge druge, vrlo važne funkcije – valja razmisliti je li dovoljno da razina vitamina D bude samo unutar referentnih vrijednosti. Ponekad, biti samo unutar referentnih vrijednosti ne znači da su razine vitamina D optimalne za nesmetani rad našeg organizma i svih organskih sustava na koje vitamin D utječe.

Ako niste sigurni kako pravilno interpretirati vrijednosti vitamina D ili imate drugih pitanja i nedoumica vezanih za suplementaciju vitaminom D – slobodno nas kontaktirajte?

Moglo bi vas zanimati i: Znate li prepoznati nepravilne obrasce hranjenja? Donosimo kratki upitnik uz koji ćete saznati više

Tekst: Paula Franceković, mag. nutr.

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!