U svakodnevnom životu lako je zalutati u začarani krug motivacije i odustajanja. Koliko puta smo sami sebi obećali da ćemo početi redovito vježbati, meditirati ili jednostavno više brinuti o sebi – da bismo nakon nekoliko dana ili tjedana odustali jer “nismo imali vremena” ili “nije nam se dalo”? Abhyāsa, što u jogijskoj filozofiji znači „konstantna, neprekinuta praksa“, govori o umjetnosti ustrajnosti. Ono što često zaboravljamo jest da stvarna snaga nije u intenzivnim, povremenim naporima, već u dosljednosti.
Abhyāsa – snaga konstantne prakse
U joga spisima Patanjalia Yoga Sutre, abhyāsa se opisuje kao dosljedna praksa kojoj pristupamo s predanošću i strpljenjem. Ideja je jednostavna, ali moćna: ono što redovito činimo oblikuje nas dublje od onoga što činimo povremeno. Isto kao što se mišić jača redovitim treningom, tako i naš um, kroz mindfulness ili meditaciju, razvija otpornost i mir samo kroz ustrajnu, svakodnevnu praksu.
Kako kaže jedan suvremeni učitelj joge: „Bolje je pet minuta svakog dana, nego sat vremena jednom mjesečno.“
Zašto motivacija nije dovoljna
Motivacija je poput valova – snažna, ali prolazna. Psihološka istraživanja (James Clear, autor Atomic Habits) pokazuju da nas motivacija rijetko dugoročno vodi do cilja. Ono što čini razliku jest sustav: navika, odnosno mala, ponavljana radnja koja se utisne u našu rutinu.
Na važnost dosljednosti ukazuje i psihologica Ana Čerenšek u razgovoru za Slowliving.hr na temu burn outa, mentalnog zdravlja i uvođenju promjena: „Najvažnije je biti dosljedan. Često očekujemo da će promjena doći odmah, no ona zahtijeva male, ali stalne korake. To je ono što nas dugoročno održava i daje rezultate.“
Neuroznanost potvrđuje: kada redovito ponavljamo određenu praksu (npr. meditaciju ili vježbanje), stvaramo nove neuronske veze. Mozak uči prepoznati tu radnju kao automatsku. To znači da nam s vremenom treba manje volje i energije da bismo je obavili, jer ona postaje dio našeg identiteta.
Mindfulness kao primjer
Drugo što je važno znati jest da, isto kao što za tijelo znamo da moramo redovito trenirati da bismo povećali snagu, tako je potrebno biti redovit s mindfulnessom. Ne možemo imati samo tu i tamo koju praksu pa se pitati zašto “meni ne djeluje toliko”. Mindfulness nije alat koji izvlačimo samo kada smo pod stresom ili napeti, da bismo se opustili. On je poput svakodnevne mentalne higijene – redovitom praksom pripremamo um da mirnije reagira i u trenucima kada se nađemo pod pritiskom.
Iskustva poznatih osoba
- Oprah Winfrey godinama govori o tome kako joj je meditacija dvaput dnevno promijenila život: “Kad god preskočim praksu, osjetim kako moj dan izmiče kontroli.”
- Kobe Bryant, legendarni košarkaš, naglašavao je da mu je mindfulness pomogao da ostane usredotočen u ključnim trenucima igre.
- Emma Watson javno je podijelila da joj yoga i meditacija pomažu održati stabilnost u izazovima javnog života.
Njihova iskustva pokazuju ono što znanost potvrđuje – redovitost stvara unutarnju snagu i stabilnost.
Kako izgraditi naviku ustrajnosti
- Počnite malim koracima: 5 minuta disanja ili kratkog istezanja.
- Vežite određenu praksu (vježbanja ili meditacije) za već postojeću rutinu (npr. meditacija prije jutarnje kave ili vježbanje svakog utorka nakon posla).
- Ne fokusirajte se na savršenstvo – važnije je biti dosljedan nego napraviti “savršenu” praksu.
Motivacija će doći i otići, ali navika ostaje. Redovita praksa, tjelesna, mentalna ili duhovna, oblikuje nas pomalo i sustavno, ali snažno. Ona postaje naš oslonac, unutarnja arhitektura koja nam omogućuje da u nesigurnom svijetu ostanemo čvrsti, mirni i usmjereni.
Kao što nas uči pojam abhyāsa, istinska snaga nije u onome što radimo povremeno, nego u onome što radimo iz dana u dan.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels