Tekstilne kompanije i modne kuće su prema podatcima iz 2018. godine godišnje proizvodile 53 milijuna tona odjeće u svijetu. Čak 75% tekstila iz tekstilne, ili ako vam je bliže modne industrije završi na odlagalištima otpada. To je otprilike JEDAN KAMION otpada SVAKE SEKUNDE. Pozabavite li se množenjem, skroz jednostavnom računskom operacijom, shvatit ćete da u godini dana na odlagalištima otpada završi nevjerojatnih 31.536.000 kamiona tekstilnog otpada. Možemo li uopće pojmiti što to znači za našu planetu…?
Fast fashion ili brza moda učinila je da više ne postoje, kao u vrijeme naših roditelja i njihovih roditelja, dvije kolekcije godišnje (proljeće/ljeto i jesen/zima), nego su se s vremenom pojavile još i resort kolekcije, pre-fall, pre-spring… S pojavom i bujanjem ‘high street’ brendova poput Zare, H&M-a, New Yorkera ili Manga, došli smo do broja od 52 ‘mikro’ kolekcije godišnje – po jedna svaki tjedan. Na taj način, potrošači će gotovo uvijek kad svrate u online shopping ili fizički u dućan pronaći nešto novo, a brendovi više ne moraju brinuti o tome da će im ponestati odjeće u trgovinama. Na zalihi će uvijek nečega biti!
Rezultat takvog razvoja modne industrije je već spomenutih više od 31,5 milijuna kamiona tekstilnog otpada godišnje. Svijest o tome što činimo Zemlji ovakvim gomilanjem tekstilnog otpada ubrzo je rezultirala novim pokretom nazvanim slow fashion!
Što je slow fashion?
Slow fashion je antiteza fast fashionu. Pokret je to usmjeren na kvalitetu, ne na količinu koji promovira koncept etičke i održive mode. Ideja je stvarati, birati i nositi odjeću koja je pažljivo dizajnirana od kvalitetnih materijala. Takvi materijali produljuju vijek trajanja odjeća, ona je izdržljivija i nosit ćemo je godinama. Što više nije bauk. Naprotiv! Pokazuje ekološku osvještenost, smanjuje sumanutu i nekontroliranu potrošnju, komunicira da stvaramo (i zaista stvaramo!) manje otpada i brinemo o okolišu. Jer osim što se gomila tekstilni otpad, za stvaranje nove odjeće troše se i prirodni resursi poput enormnih količina vode. Samo za izradu jedne majice potrebno je 2700 litara vode.
Sam pojam slow fashion skovala je u svom članku za The Ecologist 2007. godine Kate Fletcher koja je pokret eko / održive / etičke mode usporedila sa slow food pokretom. Kad je o slow fashionu riječ, posebna se pažnja stavlja na transparentnost. Primjerice važno je porijeklo materijala i u kakvim je uvjetima napravljen, da nisu uništeni ekosustavi, te da su radnici i radnice pošteno plaćeni za svoj rad. Preferira se i lokalna proizvodnja, korištenje lokalne radne snaga i lokalnih resursa. Troškovi ovakve proizvodnje su često veći nego kad govorimo o brzoj modi gdje je radna snaga nerijetko potplaćena, a tkanine manje kvalitetne – sve u korist što većeg profita.
Koliko je održiva moda održiva u globalnoj ekonomiji?
Današnji aspekt globalne ekonomije je zarada, što znači kako će se potrošače navoditi da kupuju više, a proizvođače da proizvode više. Čini se da u takvim uvjetime slow fashion nema puno šanse za uspjeh. Nema šanse za održati se. No, ako znamo da to ovisi o nama i da je svatko od nas pokretač promjene, možda i slow fashion ima šanse za opstanak.
Odbacimo li ideju da u ormarima moramo imati 10 traperica, košulje u baš svim bojama spektra, nekoliko malih crnih, a onda još i nekoliko šarenih ili haljina u nekim drugim bojama… Da baš svako ljeto moramo kupiti novi kupaći i nove sandale, a svaku zimu novi kaput i nove čizme… Ako odlučimo kupovati odjeću i obuću od kvalitetnih materijala koje ćemo nositi sezonama, ako odlučimo investirati u odjeću, baš kao što su to činili naši roditelji, ne samo da ćemo pomoći oporavku Zemlje i živjeti održivo, već ćemo dugoročno i uštedjeti.
Potrošači danas promišljaju i spremni su platiti više za komad odjeće koji je nastao u etički korektnim uvjetima. To su na vlastitom profitu osjetili ‘high street’ lanci brze mode nakon prikazivanja dokumentaraca “The True Cost” (2015) i “River Blue” (2017) koji ‘raskrinkavaju’ što se zapravo događa u modnoj industriji. Iako su i dalje zarađivali, ovi su lanci brze mode osjetili udarac na profit, pa su se i sami krenuli okretati održivijem i etičkom načinu poslovanja.
Kako i vi možete postati dijelom slow fashiona?
Svatko se vrlo jednostavno može priključiti slow fashion pokretu i to već danas. Evo kako!
Ispričajte priču o omiljenim komadima
Pregledajte svoj ormar i prepričajte povijest nekih svojih omiljenih komada. Primjerice, moja najdraža košulja je obična bijela pamučna muška košulja koja je kupljena na Hreliću za 20 kuna, a koja je preživjela i punu čašu crvenog vina. Perem ju na 90 stupnjeva i izgleda jednako kao i prvog dana i mislim da nikad neće napustiti moj ormar.
Napravite kapsulnu garderobu
Uzmite si vremena i složite svoj ormar. Ili pozovite prijateljicu koja je u tome dobra, pa to napravite zajedno. Razmislite što najčešće nosite i te komade ostavite. Ako volite hlače, prestanite kupovati haljine. Ako se bolje osjećate u haljinama, ne forsirajte se na nošenje traperica. Neka vaša garderoba bude moderna, praktična i vama udobna. Voljela sam trošiti novce na super štikle koje bih iznimno rijetko nosila. Otkako sam ih podijelila svojim prijateljicama, svi smo sretniji i one i ja i moj ormar u koji više ne ulaze visoke potpetice.
Kupujte promišljeno
Ne reagirajte na prvu na svaki impuls za kupovinom. Prije kupnje još jedne haljine konzultirajte se s prijateljicom ili prespavajte. Razmislite uvijek o tome s čim u svom ormaru možete kombinirati komad koji želite kupiti i imate li možda već nešto slično u ormaru. Ne kupujte odjeću samo zato što vam se u tom trenutku svidjela.
Istražite brend
Kupujete li nešto novo i otkrili ste novi brend, istražite malo o njemu. Pokušajte saznati gdje se odjeća izrađuje i od kojih materijala, koliko kolekcija godišnje se plasira na tržište… Pronjuškajte po forumima kakva su iskustva drugih ili kontaktirajte sam brend ukoliko imate pitanja. Održivi brendovi s ponosom će takve informacije istaknuti na svojim stranicama, ali vam i odgovoriti na sve nedoumice.
Ne bacajte odjeću, proslijedite je
U posljednje vrijeme znam sve više žena koje odjeću međusobno mijenjaju. I sama nerijetko izmijenim odjeću sa svojim prijateljicama. Evo, baš sam ovog ljeta dobila predobru traper suknju od svoje jako dobre prijateljice, a ona je pokupila nekoliko mojih majica. I obje smo se osjećale sjajno zbog toga.
Kupujte u second hand dućanima
Ako vam baš nešto nedostaje u ormaru, prije odlaska u trgovinu po novo, pokušajte to što vam treba pronaći u second hand trgovinama. Mogli biste se iznenaditi kakvih sve blaga možete naći, a istovremeno ćete i uštedjeti.
Odlikašicama predlažemo da se uključe u inicijativu #FashionDetox u kojem sudionici svjesno ne kupe ništa u tri mjeseca. U tijeku je upravo #FashionDetox za 2021. koji obuhvaća srpanj, kolovoz i rujan, a dosad mu se pridružilo više od 3200 ljudi. Prošlogodišnji #FashionDetox okupio je više od 10.000 osoba. Ideja je ne kupovati odjeću, no dozvoljeno je mijenjati odjeću s drugima ili je možete sami sašiti.
Moglo bi vas zanimati: Novozagrebački voncimer. Iliti dnevni boravak… Zagrebački Modulee
Tekst: Lucija Biondić
Naslovna fotografija: Ksenia Chernaya / Pexels