Povremeni post već godinama ima status “čarobne formule” za mršavljenje i zdravlje, ali nova studija pokazuje da priča ipak nije tako jednostavna.
Znanstvenici iz Njemačkog instituta za humanu prehranu (DIfE) pratili su 31 ženu s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću tijekom dva različita režima povremenog posta – oba tipa time-restricted eating (TRE), odnosno vremenski ograničenog jedenja. U jednom režimu žene su jele između 8 i 16 sati, u drugom između 13 i 21 sat.
Što je pokazala studija?
Ključni detalj: nisu morale jesti manje kalorija nego inače. Smjele su zadržati isti ukupni unos hrane, samo u kraćem vremenskom prozoru.
Nakon dva tjedna zabilježen je mali gubitak kilograma, ali ono što se često obećava uz povremeni post su bolji šećer u krvi, niži tlak, bolji kolesterol, što se u ovoj studiji se nije dogodilo. Metabolički i kardiovaskularni pokazatelji ostali su praktički isti.
Autori zaključuju da se pozitivni učinci povremenog posta koje su prijašnja istraživanja našla vjerojatno ne događaju zbog magije “osmosatnog prozora”, nego zato što ljudi realno pojedu manje kad jedu kraće vrijeme. Drugim riječima benefiti dolaze prije svega iz kalorijskog deficita, a ne iz samog gledanja na sat.
Ipak, studija je bila mala i kratka, trajala je samo dva tjedna pa ne možemo izvući konačne zaključke o svim oblicima povremenog posta. Zanimljivo je da se ritam spavanja i unutarnji biološki sat ipak blago pomaknuo ovisno o terminu obroka, što potvrđuje koliko je tijelo osjetljivo na vrijeme u kojem jedemo.
Što to znači za svakodnevni život?
- ako volite jesti u određenom vremenskom prozoru (npr. 10–18 h) i to vam olakšava organizaciju dana – slobodno,
- ali samo skraćivanje “prozora” bez promjene količine i kvalitete hrane vjerojatno neće bitno popraviti zdravlje,
- za gubitak kilograma i zdrav metabolizam i dalje su ključni: ukupan unos energije, kvaliteta namirnica, kretanje, san i regulacija stresa.
Povremeni post može biti koristan alat, ali nije prečac koji briše sve ostalo. Ako razmišljate o većim promjenama prehrane, posebno ako imate dijabetes, inzulinsku rezistenciju ili druge kronične bolesti, najbolje je sve planirati u dogovoru s liječnikom ili nutricionistom – umjesto da se oslanjate samo na trendove s interneta.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Zdrava crijeva, smirena koža: veza koju ne vidimo, ali osjećamo