Odličan izvor nutrijenata za čovjeka, značajne u prehrani životinja… Važne u obradi poljoprivrednih zemljišta, pomažu obnovu ribljeg fonda… Smanjuju emisiju stakleničkih plinova, osnova su za proizvodnju bioplastike – plastike koja se može reciklirati… Osnažuju malo poduzetništvo… Evo zašto su morske alge sve značajniji čimbenik u čovjekovoj svakodnevici!
Morske alge su brzorastući organizmi kojima su za rast i razvoj potrebni tek nutrijenti i ugljični dioksid iz morske vode, te sunčeva svjetlost. Upravo zbog sposobnosti ‘izvlačenja’ CO₂ iz atmosfere mnogi znanstvenici alge smatraju i važnom karikom u smanjenju emisije stakleničkih plinova, pa posredno i u obnovi i čišćenju planete.
Jeste li razmišljali o kompostiranju kod kuće? Krenite već danas!
Osim toga, kao brzorastući organizmi čiji je uzgoj prilično jednostavan, morske alge snažan su odgovor i na bojazan od nestašice hrane svjetske populacije. Morske alge još su u neolitiku skupljali naši preci. Iz nekih je izvora poznato kako su već u 15. stoljeću u Koreji uzgajali alge – kako za prehranu tako i za gnojivo. Zapisi iz Japana opisuju način uzgoja algi u 17. stoljeću u Tokijskom zaljevu. Farmeri bi ujesen u muljevit i plitak zaljev bacali bambusove štapove na koje bi se ‘zakačile’ mlade alge. Nakon par tjedana prebacili bi ih bliže ušću rijeke zbog hranjivih tvari koje je rijeka donosila.
Na svijetu se godišnje proizvede 30 milijuna tona algi, od čega je više od 50% proizvodnje na azijskim morskim plantažama (Foto: Lachlan Ross / Pexels)
Godišnja proizvodnja velikih uzgajivača i do 200 tona
Danas 35 zemalja komercijalno uzgaja alge, ali su i dalje najveći svjetski proizvođači algi Južna i Sjeverna Koreja, pa Japan, Malezija i Zanzibar. Na svijetu se godišnje proizvede 30 milijuna tona algi. Od toga je više od 50% proizvodnje na azijskim morskim plantažama. Nakon njih slijede europska uzgajališta, pa uzgajališta sjeverne Amerike, Latinske Amerike i na začelju afričkih zemalja.
Metoda uzgoja algi nije se puno promijenila od 17. stoljeća do danas. Alge se uzgajaju na užadi koja se spušta s plutača u morsku dubinu. Zapravo, slično uzgoju školjkaša u, primjerice, malostonskom zaljevu. U sjevernom Atlantiku ‘prava mreža’ konopa započinje tek 10-ak metara ispod morske površine kako bi se izbjegla najosjetljivija zona velikih valova. Ove su vode bogate hranjivim tvarima, a uzgoju algi doprinosi i stabilna temperatura od 6 do 11 stupnjeva C.
Jedna od globalnih tvrtki koja je osnovana 2017. godine i koja se bavi uzgojem algi jest Ocean Rainforest. Njihovi su ‘nasadi’ algi upravo u sjevernom Atlantiku, a prošle su godine nakon žetve imali 200 tona algi. Od Ministarstva energetike SAD-a dobili su 2020. godine sredstva za izgradnju plantaža algi u Kaliforniji. Urod s tih plantaža koristit će se prvenstveno za proizvodnju biogoriva.
Alge se uzgajaju na užadi koja se spušta s plutača u morsku dubinu (Foto: Benjamin Jones / Unsplash)
Europske zemlje ovom granom ‘poljoprivrede’ (ako je možemo tako nazvati) sramežljivo su se počele baviti tek u 21. stoljeću. Jedan od razloga zašto se tako kasno krenulo s uzgojem algi u europskim morima zacijelo je i to što je uzgoj algi u Europi reguliran na način da mora biti – održiv. Regulative za dobivanje dozvole za uzgoj algi su zaista stroge. Povijest je pokazala kako svaka pretjerana eksploatacija prirodnih resursa može dovesti do neželjenih učinaka na okoliš, pa je iznimno važno u startu postaviti stvari ispravno.
Superjednostavni organizmi zapravo su istinski superheroji
Takav način razmišljanja i poslovanja usvojile su i Rebecca Wiering i Jennifer Breaton, vlasnice i osnivačice nizozemske tvrtke Zeewaar. Njihova je filozofija održiv razvoj bez invazivnog utjecaja na okoliš. Morske alge na njihovim se plantažama uzgajaju lokalno, bez ikakvih aditiva, isključivo s nutrijentima iz Sjevernog mora i u zaštićenom pojasu.
Znači brzo rastu, mogle bi biti rješenje za svjetsku nestašicu hrane, odlična su gnojiva, upotrebljavaju se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji najčešće kao sredstvo za želiranje, značajno raste njihov udio u proizvodnji biogoriva, koriste se za proizvodnju plastike koja se može reciklirati, smanjuju emisiju stakleničkih plinova u atmosferi… Postoji li još nešto zbog čega treba skinuti kapu ovim jednostavnim organizmima?
Nama je možda najpoznatija upotreba algi u prehrani – sushi je mnogima nezamisliv bez algi (Foto: Niclas Illg / Unsplash)
Pa, zapravo da. U lokalnim zajednicama pomažu osnaživanju malog poduzetništva. Kad je prije 30 godina započeo uzgoj algi u Zanzibaru, bila je to sjajna priča o uspjehu u kojemu se poticalo žensko poduzetništvo i ekonomska neovisnost.
Još iz osnovne škole znamo kako su alge superjednostavni organizmi. No, sad je posve izgledno kako su ovi superjednostavni organizmi i istinski superjunaci kad je očuvanje i opstanak planete u pitanju.
Moglo bi vas zanimati: 6 malih stvari koje možete napraviti svaki dan i zaštititi okoliš
Tekst: Lucija Biondić
Naslovna fotografija: Unsplash
