Naš mozak često doživljavamo kao neuništiv stroj koji jednostavno “odrađuje” sve što mu zadamo. No istina je da je riječ o jednom od najosjetljivijih organa u tijelu – i da ga svakodnevno izlažemo tvarima koje, iako neprimjetne, mogu utjecati na njegovo zdravlje. Riječ je o neurotoksinima, spojevima koji ometaju rad živčanog sustava. Oni se ne nalaze samo u industrijskim postrojenjima i laboratorijima, nego i u hrani, vodi, zraku, čak i u našem domu.
Dobra vijest? Ako ih prepoznamo i svjesno smanjimo izloženost, možemo značajno zaštititi svoj mozak i kognitivno zdravlje.
Gdje se sve kriju neurotoksini?
Teški metali – tihi putnici kroz krvotok
Olovo i živa su klasični primjeri neurotoksina. Njihova “snaga” leži u tome što mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru koja je zaštitni filter mozga, i izazvati oksidativni stres te upalu. Dugoročno, to može poremetiti koncentraciju, pamćenje i povećati rizik za neurodegenerativne bolesti. Olovo se može nalaziti u pitkoj vodi iz starih cijevi, hrani koja raste u zemljištu zagađenom olovom, glazuri na starinskom keramičkom ili glinenom posuđu, u zraku u blizini prometnica, pa čak i u određenoj kozmetici. Ono što je važno je da tijelo olovo ne izlučuje lako. S vremenom se nakuplja, pogotovo u kostima, pa je i kronična, mala izloženost bitna za zdravlje mozga i živčanog sustava. Živa može biti prisutna u ribi predatora poput tune ili sabljarke.
Zagađenje zraka i pesticidi – nevidljivi neprijatelji
Ne morate živjeti uz tvornicu da biste bili izloženi neurotoksinima. Sitne čestice zagađenja zraka, dim cigareta ili pesticidi u voću i povrću mogu, prema istraživanjima (Frontiers in Molecular Neuroscience), ubrzati starenje mozga i poremetiti prijenos signala između živčanih stanica.
Kemikalije iz kućanstva
Od plastičnih boca do određenih sredstava za čišćenje – mnogi proizvodi sadrže spojeve poput BPA-a ili ftalata, koji se povezuju s poremećajem hormonske ravnoteže i kognitivnim poteškoćama. Neurologinja dr. Anna Lembke u razgovoru za Times of India istaknula je da “ono što udišemo i čime se svakodnevno okružujemo dugoročno oblikuje naš mozak više nego što mislimo”.
Hrana koja “ne hrani” mozak
Nije svaka hrana gorivo za mozak. Ultra-prerađeni proizvodi puni šećera, alkohola ili trans-masti mogu izazvati upalne procese i smanjenje volumena moždanog tkiva, piše Healthline. Čak i sastojci koji zvuče bezazleno, poput aspartama u velikim količinama, pokazali su u nekim studijama povezanost s poremećajem raspoloženja i koncentracije.
Neurolog dr. Jamey Maniscalco u intervjuu za EatingWell upozorava: “Mozak ne voli ekstremne uvjete. Ono što je najgore za njega često su male navike koje se svakodnevno ponavljaju.” Možda mislite da je vaš mozak zaštićen uslijed loših navika ako one nisu ekstremne, ali pravi problem nisu velike odluke poput preskakanja doručka ili alkohola svaku večer. Umjesto toga, mikrorutine poput besciljnog skrolanja po telefonu prije spavanja, zatrpanog popisa obaveza ili svakodnevice bez izazova – polako ali sigurno iscrpljuju mentalne resurse, remete san, koncentraciju i dugoročnu otpornost mozga.
Neočekivani izvori iz prirode
Ponekad čak i “prirodno” može biti problematično. Plavo-zelene alge proizvode toksin BMAA, koji je u nekim istraživanjima povezan s neurodegenerativnim promjenama. A ako ste ljubitelj egzotičnih ribljih specijaliteta – pripazite. Neurolog dr. Paul Dechairo za New York Post otkrio je da izbjegava određene tropske ribe jer mogu sadržavati ciguatoksin, neurotoksin otporan na toplinu koji uzrokuje smetnje živčanog sustava.
Što možemo učiniti?
Umjesto da na neurotoksine gledamo kao na strašnog neprijatelja, bolje ih je shvatiti kao podsjetnik na pažljiviji odabir u svakodnevici. Evo nekoliko jednostavnih koraka:
- Hrana – birajte svježe i lokalno, izbjegavajte pretjerano procesiranu i prerađenu hranu.
- Voda i zrak – pijte filtriranu vodu kad je moguće, a prostor redovito provjetravajte.
- Plastika – umjesto plastike za jednokratnu upotrebu, posegnite za staklom ili nehrđajućim čelikom.
- Navike – dovoljno sna, umjerena konzumacija alkohola i svjesno korištenje tehnologije mogu biti jednako važni kao i prehrana.
Neurotoksini su dio našeg modernog okruženja, no to ne znači da smo bespomoćni. Naprotiv, već sama svjesnost o njihovom postojanju daje nam moć da biramo bolje. Kao što kaže popularni 100 Year Lifestyle portal: “Mozak je dizajniran da traje cijeli život, ali samo ako mu pružimo uvjete za to.”
Moglo bi vas zanimati i: Koja je najbolja hrana za mozak?
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels