Nautical & Health Summit, koji se održava na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Zagrebačkog sajma nautike, okupio je na jednom mjestu ključne aktere iz nautike, medicine, wellnessa i investicijskog sektora. Cjelodnevni konferencijski program otvorio je prostor za razgovor o trendu koji sve jasnije definira budućnost premium turizma: zdravlje više nije dodatna vrijednost putovanja, nego očekivani standard iskustva, na kopnu i na moru.
Drugi panel Nautical & Health Summita otvorio je niz ključnih pitanja za budućnost hrvatskog nautičkog turizma – od sigurnosti i zakonodavnog okvira do održivosti, premium usluge i suradnje s lokalnom zajednicom.
Panel je moderirala Mirna Zidarić, a sudjelovali su:
- Tomislav Salopek, direktor Marina Mitan
- Matea Kobešćak, zapovjednica jahte i skiperica
- Mario Knego, Euro Marine Plovila Dubrovnik
Rasprava je pokazala da Hrvatska ima snažne temelje, ali i jasne izazove koje treba sustavno rješavati.
Hrvatska kao charter velesila, ali s prostorom za rast
Mario Knego istaknuo je kako je Hrvatska globalno prepoznata u charter segmentu: „Nautički turizam treba promatrati u dva segmenta. Prvi je charter segment, plovila od 30 do 70 stopa, i tu smo svjetski prvaci. Blizina tržišta, iznimno more i razvedena obala s više od tisuću otoka naše su ključne prednosti.“
No, upozorio je da segment velikih jahti tek dolazi: „U segmentu jahti iznad 100 stopa tek smo na početku. Ne trebamo težiti masovnom dolasku, nego njihovom cjelogodišnjem boravku, jer takva plovila stvaraju značajnu vrijednost za lokalnu zajednicu.“
Prema procjenama, između tri i pet posto vrijednosti takvog plovila ostaje u destinaciji tijekom godine, što predstavlja stabilan izvor prihoda za lokalne usluge.
Premium usluga: luksuz je u detaljima i ljudima
Matea Kobešćak, zapovjednica jahte i skiperica, naglasila je da premium usluga nije samo stvar luksuza, nego kvalitete i personalizacije: „Premium usluga ne znači samo luksuz, nego kontinuitet i kvalitetu usluge koju pružaju ljudi koji to zaista žele raditi.“
Dodala je da gosti visoke platežne moći sve više traže personalizirane sadržaje: „Ne govorimo samo o fine diningu, nego o jednostavnim stvarima koje čine razliku. Gosti žele, primjerice, instruktora joge koji će doći na brod. To zvuči jednostavno, ali u praksi je teško organizirati, a upravo tu leži prostor za razvoj premium ponude.“
Marine kao jamac sigurnosti, a ne zatvoreni sustavi
Tomislav Salopek, direktor Marina Mitan, naglasio je da marine ne smiju postati zatvoreni resorti: „Naš cilj nije biti zatvoreni resort koji zadržava sve usluge za sebe, nego sidro sigurnosti. Gosti moraju znati da su oni, njihovi suputnici, djeca i kućni ljubimci potpuno sigurni te da je pomoć dostupna u svakom trenutku.“
Dodao je kako sigurnost mora biti temeljna vrijednost: „Sigurnost u marini ne smije biti dodatna opcija, nego standard.“
Osvrnuo se i na pitanje državne uloge u razvoju infrastrukture: „Ako govorimo o jednoj snažnoj marini u državnom vlasništvu, to može imati smisla. No ulaganja su proces, svake godine ulažemo kako bi marine bile sigurnije, kvalitetnije i bolje.“
Održivost: između prakse i odgovornosti
Održivi razvoj bio je jedna od središnjih tema panela. Matea Kobešćak istaknula je važnost edukacije: „Goste iz godine u godinu učimo pravilima ponašanja. Na brodovima postoje upute, a marina mora imati mogućnost odvajanja otpada. No koliko se to provodi, posebno u kratkim smjenama gostiju subotom, ovisi od chartera do chartera.“
Navela je konkretne korake prema održivosti: „Plastiku na brodovima zamjenjujemo održivijim rješenjima, koristimo punjenja za kozmetiku, a promotivne boce za vodu su višekratne. U svakom pogledu idemo prema održivijem poslovanju.“
Ipak, naglasila je ulogu osobne odgovornosti: „Na kraju, puno ovisi i o gostu, hoće li pravilno zbrinuti otpad ili ne.“
Otoci, otpad i realni izazovi na terenu
Govoreći o upravljanju otpadom na otocima, istaknuto je da su kapaciteti ograničeni: „Otoci ne mogu gomilati otpad zbog ograničenog prostora, ali praksa zbrinjavanja uvelike ovisi o lokalnoj samoupravi. Postoje drastično različiti primjeri“, istaknula je Kobešćak.
Kao posebno zabrinjavajući problem istaknuto je pražnjenje tankova: „Najveći problem su cisterne i tankovi koji se prazne u petak i subotu prije povratka u matičnu marinu. Sadržaj često završava u moru bez pročišćavanja“, dodala je Kobešćak.
Ekološka osviještenost i regulativa
Na temu ekološke odgovornosti, Mario Knego istaknuo je da su nautičari među osvještenijim turistima: „Nautičari su, u ekološkom smislu, među osjetljivijim turistima, iako se incidenti događaju. Infrastruktura postoji, ali da provedba varira. Sve više marina ima punktove za prihvat sivih i crnih voda, i oni se koriste. Kod većih plovila poštivanje regulative je ključno – brodski dnevnik je dokument podložan provjeri, a kršenja pravila se kažnjavaju.“
Zakonodavni okvir i koncesije kao kočnica razvoja
Knego je upozorio i na regulatorne izazove: „Zakonodavni okvir i koncesije često su kompleksni i teško provedivi u praksi. Nesigurnost oko koncesija koči investicije i dugoročno planiranje.“
Naglasio je potrebu za stabilnim pravilima: „Sektoru su potrebna jasna i dugoročno stabilna pravila kako bi mogao planirati razvoj.“
Sigurnost, suradnja i održivost kao temelj budućnosti
Drugi panel pokazao je da hrvatski nautički turizam ima snažne temelje, ali i jasne izazove koji zahtijevaju koordinirano djelovanje svih dionika.
Ključne poruke panela:
- Hrvatska je svjetski lider u charter segmentu, ali ima velik potencijal u segmentu velikih jahti.
- Premium usluga temelji se na ljudima, personalizaciji i fleksibilnosti.
- Marine trebaju biti jamac sigurnosti, a ne zatvoreni sustavi.
- Održivost ovisi o edukaciji, infrastrukturi i osobnoj odgovornosti.
- Problem pražnjenja tankova i upravljanja otpadom zahtijeva sustavna rješenja.
- Stabilan zakonodavni okvir i jasne koncesijske politike ključni su za investicije.
Zaključno, razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj neće ovisiti samo o prirodnim resursima, nego o sposobnosti dionika da zajednički izgrade sigurnu, održivu i visokokvalitetnu ponudu koja odgovara suvremenim očekivanjima gostiju.
Foto: Slowliving.hr
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Zdravstveni i nautički turizam: sinergija koja tek dolazi