Može li se dijete razmaziti? Odgovor smo pronašli u jednoj knjizi

by Dalia Žmegač-Kunić

Zanimljivo je vidjeti i slušati rasprave i stavove roditelja u današnjem modernom društvu. Ponekad imamo osjećaj kao da je digitalno doba pokrenulo u mladim roditeljima toliko kritičkih stavova i želje za istraživanjem, da se čini kako se čak i od najbanalnijih tema rade posebne nauke.
Koliko dijete treba spavati, u kojim položajima, pod kojim kute, smije li se često nositi, ako smije, na kojim mjestima ga treba primiti, treba li prakticirati baby handling, treba li ili ne koristiti vitamin D, je li vrtić koristan ili nepotreban i mnoge slične teme dio su svakodnevnih razgovora koji se mogu čuti među roditeljima. No, ima i jedna tema koja se u roditeljstvu provlači godinama i uvijek je moderna i aktualna: Može li se dijete zaista razmaziti?

Vrlo jasne odgovore o tome možemo pronaći u knjizi poznate liječnice Diane Ehrensaft koja je ujedno i autorica knjige „(Raz)maženo dijete“.
U toj knjizi Ehrensaft nudi kritičko mišljenje o tome kako dobronamjerni roditelji daju djeci previše, ali ne ono što im zaista treba. Osvrnula se i na činjenicu kako je majčinstvo, odnosno roditeljstvo u današnje vrijeme odgođeno i realizira se u puno kasnijim godinama nego što je to bilo prije, a mnogi roditelji uslijed raznih okolnosti jako dugo čekaju na ostvarivanje trudnoće i rođenje djeteta. Zbog svega toga djecu promatraju kao nešto jako posebno i glorificiraju ih do te mjere da ona već u fazi kada tek dolaze na svijet (čak i tijekom trudnoće) imaju posebne priručnike, specijalizirane trgovine, razne seminare i edukacije o ispravnom odgoju i slično.
Kultura u kojoj danas živimo to prihvaća, potiče i razvija sve dublje i dublje. Djeca postaju središte života svojih roditelja, a roditelji ju izjednačuju sa savršenstvom. To naizgled zvuči kao nešto sasvim normalno i prirodno, međutim Ehrensaft u spomenutoj knjizi govori i o tome da roditelji formiraju vlastitu sliku o savršenom djetetu pri čemu mu od rođenja guraju pritisak da ono i sve vezano uz njega mora biti savršeno. Uz osuđivanje i ironiju govori i o činjenici da roditelji idu toliko daleko da u težnji za savršenstvom diraju u majku prirodu te još dok je beba u utrobi pokušavaju utjecati na otkrivanje genskih anomalija i malformacija koje se pokušavaju ispraviti, a ako nisu to u mogućnosti napraviti diraju u odluku o sudbini tog istog djeteta.

Svoju želju za savršenim djetetom nastoje njegovati i tijekom cijelog daljnjeg odgoja uz neprekidno nezadovoljstvo i želju za još boljim rezultatima koje će moći pokazati svijetu kroz društvenomrežne profile i emotikone.

U takvoj slici jasno je da djeca nisu onakva kakva bi trebala biti. Pravilno usmjerena, uz ispravne obrasce odgoja. Njih odgaja digitalno doba i moderna kultura koja ne preže ni pred čime, a jedino za čime su djeca oduvijek žudjela je pažnja i ljubav roditelja. Upravo to naglašava i Diane Ehrensaft kao zaključak i rješenje: „U razmjeni za ljubav vidimo još jedan pritisak na njihalo zbunjenih roditelja vođenih krivnjom, pri čemu je cilj djetetova ljubav. No, roditelji se mogu isključiti iz razmjene za ljubav tako što će učiti biti autentičniji i prisutniji s djecom, postavljati zahtjeve kao i dopuštajući ih, tražeći poštovanje i dajući ga. Usvajanjem tih novih načina bivanja, pružamo svojoj djeci bolju priliku da razviju pravu neovisnost i autentičnu individualnost te ih oslobađamo tereta da budu davatelji umjesti uživatelji ljubavi.“

Dijete dakle može biti razmaženo kada se roditelji izgube u svojoj ulozi i prepuste obavezama da vode njihove živote, a djeci da budu prepuštena bujici moderne svakodnevice prepunoj otpada s društvenih mreža i kulture u kojoj istovremeno imamo i sve i ništa. A ako imamo prisutne i posvećene roditelje koji slijede balans između vođenja vlastitih života i odgoja svoje djece, razmažena djeca će izostati, a ostat će nam samo ona mažena, pažena i dovoljno voljena da sigurno i samopouzdano krenu u bojanje ovog posivjelog svijeta.

Moglo bi vas zanimati i: Dječji strahovi – kako se nositi s njima?

Tekst: Dalia Žmegač-Kunić

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!