Kod moždanog udara vrijeme nije vaš prijatelj – ono ubija

by Anđela Sabranović
moždani-udar

Moždani udar u Hrvatskoj godišnje pogodi između 12 i 15.000 osoba, a od te brojke oko 60 posto je žena – dakle, između 8 i 9000 žena. Usprkos svim metodama liječenja, oko 30 posto oboljelih umire. U godišnjim postotcima to znači da od moždanog udara u Hrvatskoj svake godine umire oko 3000 žena.

Dvostruko je to više žena nego što ih umire od karcinoma dojke. A iako su brojke u opadanju posljednjih 20 godina, i dalje su previsoke. Osim toga, moždani udar po brojkama je prvi uzrok invaliditeta i treći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, ali i svijetu, a više od trećine oboljelih su mlađi od 65 godina.

Podatci su ovo koje je s nama podijelila dr. Zdravka Poljaković, neurologinja u Zavodu za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb. Ne radi se ni o kakvom natjecanju da bi ove brojke zvučale impozantno, nego o crvenom upozorenju.

Zašto žene? 

Ove se godine upravo zato prvi petak u veljači po četvrti put obilježava Dan crvenih haljina, javnozdravstvena akcija koja kao cilj ima podizanje svijesti o moždanom udaru, posebno kod žena, te skretanje pažnje na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma i reakcije.

Nakon ovih podataka, jedno od prvih pitanja koje ćete si postaviti je – zašto su žene češće žrtve?

Postoji nekoliko razloga. Na prvom mjestu treba naglasiti da žene imaju sve čimbenike rizika za moždani udar koji imaju i muškarci. Dakle to su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti, povećanu tjelesnu težinu, loše navike kao što je pušenje, nedovoljna fizička aktivnost… No uz te, imaju i dodatne čimbenike rizika koje muškarci nemaju – a to su hormonalne promjene koje utječu na sklonost zgrušavanju krvi i stvaranje ugrušaka (kao što je trudnoća, razdoblje neposredno nakon trudnoće, predmenopauza, uzimanje hormonalne terapije), migrene koje također povisuju rizik za razvoj moždanog udara, promjene stijenki krvnih žila vrata i glave koje su značajno češće kod žena nego kod muškaraca, fibrilaciju atrija u starijoj životnoj dobi… Uz sve navedeno, žene žive duže, te su podložnije višestrukim komorbiditetima i multipliciranju posljedica svih nabrojenih kroničnih bolesti – pojašnjava dr. Zdravka Poljaković.

Dr. Zdravka Poljaković / Foto: Domagoj Biondić

Sve mlađe “žrtve”

Što se životne dobi tiče, moždani udar je još uvijek onako kako zamišljamo uglavnom bolest starije životne dobi. No, nažalost, može se dogoditi u bilo kojem razdoblju života. U posljednjih je 20 godina učestalost moždanog udara u mlađoj populaciji porasla za više od 5 puta, pa je i to jedan od razloga zašto se krenulo s podizanjem svijesti o ovoj bolesti u svakoj starosnoj dobi. Kod žena je moždani udar u mlađoj životnoj dobi obično posljedica pretjerane sklonosti zgrušavanju krvi ili posljedica određenih krvožilnih malformacija koje su i inače češće u žena.

Zabrinjavajuće je osvijestiti upravo to što veliku većinu predispozicija za moždani udar možemo imati – i ne biti ih uopće svjesni. Činjenica je da vrlo često ne možemo znati prijeti li nam opasnost od moždanog udara. No, ponekad predispozicija moramo biti svjesni.

Osobe koje boluju od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi, kardioloških bolesti, osobe koje su pretile, fizički potpuno neaktivne, koje su pušači, ili koje su već do sada imale verificirane aterosklerotske promjene na bilo kojim krvnim žilama, ili čak preboljele infarkt miokarda, moraju znati da su u povećanom riziku od razvoja i moždanog udara, i da ih samo stroga kontrola svih ovih čimbenika rizika i promjena načina života može spasiti od ove bolesti – kazuje doktorica Poljaković.

Jeste li u opasnosti?

Inače, ako ste se upravo zapitali jeste li i vi zbog nekog od svojih stanja u krugu onih koji bi se trebali zabrinuti zbog moždanog udara i educirati o njemu, dobra je vijest da svoj osobni rizik možete izračunati. Naime, na stranicama Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara možete pronaći “kalkulator rizika za moždani udar” (https://www.mozdaniudar.hr/izracunajte-rizik-od-mozdanog-udara/15).

Koliko je važna brza reakcija i prepoznavanje simptoma moždanog udara nikad se ne može dovoljno istaknuti. Svjesna je toga i Katarina Čadež, 40-godišnja stomatologinja, koja je preživjela moždani udar i bez posljedica ostala upravo zbog brze reakcije okoline. Njezinu priču možete pročitati ovdje. A liječnici u ovom kontekstu uvijek ističu rečenicu „Vrijeme je mozak“.

– Doista, svake minute, u slučaju začepljenosti veće krvne žile ugruškom, nepovratno gubimo oko 2 milijuna neurona. S druge strane, ako se dođe na vrijeme u ustanovu gdje je moguće pružiti adekvatno liječenje, današnjim metodama taj ugrušak možemo “otopiti” primjenom određenih lijekova ili čak mehanički izvaditi iz dotične krvne žile i tako stvoriti realnu šansu potpunog oporavka ili barem očuvanja funkcionalnosti bolesnika.

Ipak, statistike govore da još uvijek više od 50% bolesnika dolazi prekasno u bolnicu.

Promjene život znače

Zanimljiv je postotak i slučajeva koje bismo mogli prevenirati kad bismo adekvatno kontrolirali i liječili sve ranije nabrojene čimbenike rizika (tlak, šećer, masnoće, pušenje, tjelesnu težinu, fizičku aktivnost) te promijenili način života – čak 80%. Ovo posljednje, nije tajna, često nam je najteže.

– Svi smo skloniji nebrojenim dijagnostičkim postupcima, ali izbjegavamo ono najjednostavnije i najučinkovitije. Za prevenciju moždanog udara nije potrebno učiniti sofisticirane neurološke ili neuroslikovne pretrage. Dovoljno je izmjeriti tlak, šećer, masnoće i učiniti EKG. I potom liječiti nađene promjene uporno i učinkovito. Pri tome moramo usvojiti zdrave navike. I to je ono najvažnije što našom akcijom “Dan crvenih haljina” želimo poručiti na prvom mjestu ženama, a potom i svima nama – zaključuje neurologinja Zdravka Poljaković.

Zvuči uvijek tako jednostavno, a nekad nam je toliko teško pokrenuti se. Jednostavnije je svoju neaktivnost i ne djelovanje opravdati prekomjernim obvezama i ludim, prebrzim životom. No, upravo na taj način životu ostavljamo mogućnost i priliku da nas on sam uspori – na najgori način.


KAKO ĆEMO ZNATI IMAMO LI MOŽDANI UDAR I KAKO POSTUPITI?

Znakovi moždanog udara su nagli prestanak određene funkcije kojom zahvaćeni dio mozga upravlja. Pa tako je to najčešće govor (osoba prestane govoriti ili nerazumljivo govori i ne razumije upite), motorika (dolazi do jasne asimetrije lica, jedna strana usnog kuta “visi” i/ili do slabosti jedne polovice tijela – ruke i noge), osjet (polovica tijela je utrnuta), smetnje ravnoteže (osoba se ruši udesno ili ulijevo)…

Naravno, svim našim funkcijama upravljaju pojedini dijelovi mozga, pa stoga i klinička slika moždanog udara može biti jednako raznolika. No, ovi nabrojeni znakovi su najčešći te je jedan od ciljeva akcije edukacija cjelokupnog pučanstva, bez obzira na dob, prepoznavanje ovih znakova.

Ako se tako nešto primijeti, jedina pravilna reakcija je neodgodivo pozivanje hitne medicinske pomoći i jasan opis znakova koje smo primijetili na sebi ili svojoj okolini. Za lakše pamćenje ovih znakova usvojili smo akronim GROM – G za govor, R i O za oduzetost ruke/udova te M za minute unutar kojih moramo reagirati.

Moglo bi vas zanimati i: #nosicrveno jer se moždani udar ne događa nekom drugom

Tekst: Nataša Krstičević

Foto: Domagoj Biondić, Canva, Unsplash

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!