Kakve veze imaju vitamin B1 i ritam probave? Novo istraživanje sugerira iznenađujuću poveznicu

by Slowliving uredništvo

Koliko često idemo na toalet nije baš tema za razgovor uz kavu, ali može puno reći o tome koliko učinkovito crijeva “guraju” sadržaj dalje. Taj se proces zove crijevna pokretljivost , a kad je usporen ili ubrzan, mogu se pojaviti zatvor, proljev ili simptomi sindroma iritabilnog crijeva (IBS).

U velikoj genetskoj analizi znanstvenici su pokušali otkriti koji biološki putevi određuju naš tempo probave. U meta-analizi su koristili podatke 268.606 osoba europskog i istočnoazijskog podrijetla, promatrajući učestalost stolice kao pokazatelj brzine prolaska hrane kroz probavni sustav.

Iznenađenje: trag vodi prema vitaminu B1 (tiaminu)

Iako su očekivano potvrdili i neke već poznate mehanizme (npr. signalizaciju živčanog sustava i ulogu žučnih kiselina), najzanimljiviji signal u podacima bio je povezan s metabolizmom vitamina B1 (tiamina).

Istraživači su posebno izdvojili dvije genske varijante povezane s procesima transporta i aktivacije tiamina, u genima SLC35F3 i XPR1.

Moguće je da razlike u tome kako naše tijelo barata tiaminom djelomično objašnjavaju zašto neki ljudi imaju sporiju ili bržu probavu

Što su našli u stvarnom životu, izvan genetike?

U dodatnoj analizi na 98.449 sudionika istraživanja, pronađena je jasna poveznica: veći prehrambeni unos vitamina B1 bio je povezan s češćom stolicom. No učinak nije bio isti kod svih, ovisio je o kombinaciji genetskih varijanti (SLC35F3/XPR1).

Drugim riječima, moguće je da razlike u tome kako naše tijelo barata tiaminom djelomično objašnjavaju zašto neki ljudi imaju sporiju ili bržu probavu i zašto istim prehrambenim promjenama ne reagiramo svi jednako.

Umjesto naglih suplemenata na svoju ruku, razmisli o prehrambenim izvorima tiamina

Što to znači (i što još ne znači)

Ovo istraživanje ne kaže da je vitamin B1 “lijek” za zatvor ili IBS, nego otvara zanimljiv smjer: metabolizam tiamina mogao bi biti jedan od regulatora crijevne pokretljivosti, vrijedan daljnjih laboratorijskih i kliničkih studija.

Stoga, umjesto naglih suplemenata na svoju ruku, razmisli o prehrambenim izvorima tiamina (npr. cjelovite žitarice, mahunarke, meso, riba) i promatraj kako ti tijelo reagira. A ako su tegobe učestale, jake ili dugotrajne (zatvor/proljev, bolovi, krv u stolici, neobjašnjiv gubitak težine), najbolje je javiti se liječniku.

Foto: Freepik

MOGLO BI VAS ZANIMATI: Uzimate dodatke prehrani na svoju ruku? Nutricionist Nikola Talan nam je objasnio zašto to nije dobra ideja

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!