Hajka na vitamin C traje već desetljećima, a čini se da ne planirati prestati tako skoro. Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, prvi je puta identificiran 1932. godine, dok je njegova važnost primijećena već krajem 18. stoljeća.
Godine 1747. škotski kirurg James Lind proveo je jedno od najranijih kontroliranih kliničkih ispitivanja kojim je pokazao da agrumi mogu izliječiti skorbut, smrtonosnu bolest koja je u 18. stoljeću zahvaćala mornare na dugim putovanjima. Iako se Lindu pripisuju zasluge, on je tada zapravo predložio više faktora kao uzrok skorbuta, a jedan od sokova koji je formulirao kao „lijek“ gotovo da i nije sadržavao vitamina C te je bio totalno neučinkovit. U to doba nitko, pa ni sam Lind, nije vjerovao da se rješenje, tj. antiskorbutni faktor, zapravo nalazi u hrani!
Otkriće uloge vitamina C u prevenciji i liječenju skorbuta bio je jedan od ključnih trenutaka u području znanosti o prehrani jer je označavao proširenje perspektive o bolesti kao mogućoj posljedici nutritivnog manjka, a ne samo kao rezultat djelovanja patogena.
Vrhunac popularnosti vitamin C definitivno je doživio 70-ih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući djelovanju Linusa Paulinga. Zapravo, subjektivno smatram da je upravo Paulingov utjecaj razlog zašto još uvijek svake godine, u hladnije doba godine, iznova možemo čitati kako je vitamin C panacea i da će nas zaštititi od viroza, gripa i prehlada.
U današnje vrijeme jasno su zabilježene funkcije vitamina C kao antioksidansa te u funkcioniranju imunološkog sustava. Također djeluje kao kofaktor za razne enzime, osobito enzime uključene u sintezu kolagena.
Imunološki sustav i vitamin C
Funkcioniranje imunološkog sustava izuzetno je kompleksno. Kada proučavamo učinak nutrijenata na njegovo djelovanje, kao osnovno moramo primijetiti da nedovoljan unos bilo kojeg od esencijalnih nutrijenata može imati negativan učinak. Imunološki odgovor će nam posebice oslabiti nedostatak sljedećih nutrijenata: cinka, selena, željeza, bakra, folata i vitamina A, K, B6, C, D i E.
Kao što vidite, nedostatak vitamina C definitivno će utjecati na rad imunološkog sustava. Međutim, spriječiti nedostatak vitamina C u današnje vrijeme izuzetno je jednostavno te njegov klinički deficit praktički više ne postoji.
Dnevne preporuke (RDA) za unos vitamina C kod odraslih ljudi postavljene su na 75 mg za žene i 90 mg za muškarce. Ovu količinu vitamina C pokrijete unosom jedne srednje paprike!
Ima li vitamin C dodatnih koristi na imunološki sustav kada ga unosimo u količinama iznad potrebnih za sprječavanje deficita?
U tom kontekstu, postoje dokazi da svakodnevni unos vitamina C može smanjiti rizik od razvoja obične prehlade, međutim intenzitet smanjenja je trivijalan. Ponešto jači dokazi idu u prilog svakodnevne suplementacije vitamina C na redukciju težine i trajanja prehlada.
Kod opće populacije, benefit unosa vitamina C iznad RDA, a posebice njegove suplementacije, čini se izuzetno mali! No, kako bi i takav mali benefit mogli ostvariti, vitamin C je potrebno koristiti kao profilaktika, prije pojave prvih simptoma prehlade. Vitamin C neće biti koristan u situaciji ako je prehlada već nastupila.
Najbolji dokazi za povećani unos vitamina C zapravo postoje kod tjelesno aktivnih osoba. Nekoliko istraživanja pokazalo je da suplementacija vitaminom C značajno smanjuje rizik od razvoja prehlade kod ljudi koji su podvrgnuti teškoj akutnoj tjelesnoj aktivnosti (npr. maratonci).
Posljednjih godina vitamin C je naširoko istraživan kao pomoć u liječenju i sprječavanju oboljenja od COVID- 19. Podaci koje imamo za sada sugeriraju da unos vitamina C, kod osoba oboljelih od COVID-19, smanjuje intenzitet oboljenja te smrtnost. Međutim, bitno je napomenuti kako su istraživanja rađena kod hospitaliziranih osoba s teškim oblikom oboljenja, a vitamin C korišten je intravenozno.
Na kraju možemo zaključiti da, kako bismo ostali zdravi i optimizirali djelovanje imunološkog sustava, naša prva linija obrane mora biti odabir zdravog načina života.
Generalne smjernice za zdravi način života su prvi i najvažniji korak koji moramo napraviti prema održavanju pravilne imunosti, a one uključuju:
- Nemojte pušiti
- Konzumirajte prehranu bogatu voćem i povrćem
- Redovito vježbajte
- Održavajte optimalnu tjelesnu masu
- Budite umjereni pri unosu alkohola
- Dobro se naspavajte
- Poduzmite korake za izbjegavanje infekcija
- Pripazite na količinu stresa
Posebnu pak je pažnju unosu vitamina C potrebno posvetiti ako ste sportaš ili ako ste često bolesni. To su situacije kada pojačani unos vitamina C može biti od koristi. No, svakako nemojte prelaziti granicu od 2 grama dnevnog unosa vitamina C jer takav unos može izazvati snažan laksativni učinak.
Moglo bi vas zanimati i: Ovi znakovi ukazuju na nedostatak vitamina D
Tekst: mag. nutr. Nikola Talan
Foto: Pexels