U posljednje vrijeme često se priča o ekologiji mora i oceana. Svi smo vrlo dobro upoznati s globalnim zatopljenjem te posljedicom koja će se odraziti na porast razine oceana i mora. Neprofitna organizacija Climate Central u svojemu istraživanju navodi kako će u idućih 100 godina više od 190 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima biti ugroženo. Kina, Bangladeš, Vijetnam, Indonezija, Tajland i Indija će biti najpogođenije zemlje pojave plavljenja mora u idućih 30 godina. No, jesmo li se ikada zapitali što se događa s Jadranskim more, tko su ljudi i organizacije koji vode brigu o njemu? Koji su njihovi planovi i projekti?
Strategija Europske bioraznolikosti do 2030. ima za cilj vratiti zdravlje prirodi, a vratimo li zdravlje prirodi ujedno se brinemo i za svoje tjelesno i duševno stanje. Priroda i klimatske promjene utječu i na nas kao pojedince i brojne nepogode i bolesti koje su posljedica tih promjena. Stoga, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, naglašava da je naglasak ove strategije da planetu više vraćamo nego što mu uzimamo.
Kako u svemu tome stoji Hrvatska i naše Jadransko more? Za sada je zaštićeno samo šest posto područja Jadranskoga mora, a kako bismo se približili ciljevima spomenute strategije taj će broj morati rasti barem pet puta.
Iako nam brojni dokumentarni filmovi i serijali nastoje podići svijest o tomu koliko su mora i oceani osjetljiva područja koja žude za većom pažnjom i zaštitom, dobro je pitati se što sve ometa održivost morskih područja. Dakako, riječ je o raznim zagađenjima koja uzrokuju sektori turizma, ali u disbalans održivosti ubrajaju se i navike nas kao pojedinaca te pretjerani ribolov. Uz to što svaka promjena kreće od nas kao pojedinaca, potrebne su i neke veće organizacije i sile koje će svoj rad usmjeravati prema tomu.
Kako bi se sačuvale ljepote i raznolikosti našega mora nužan je multidisciplinarni pristup u koji povezuje građane, sveučilišta, industriju te politiku. Hrvatsku i Italiju dijeli, ali i povezuje Jadransko more pa je suradnja s Italijom važna kako bi se sačuvao ekosustav mora kao i njegovo ravnomjerno korištenje u svrhu gospodarstva i zaštite. Tu je posebno značajan multidisciplinarni projekt InnovaMare koji za cilj ima nadzor onečišćenja Jadrana kao i suradnju javnog i privatnog sektora.
U sklopu projekta Sushi drop predstavljen je i pomorski dron koji je dizajniran kako bi snimao morsko dno, a razvio ga je talijansko hrvatski istraživački tim stručnjaka. Sushi drop za cilj ima korištenje novih tehnologija koje bi trebale pridonijeti praćenju biološke raznolikosti mora te ispitivanju morskih vrsta koje se u njemu nalaze. U okviru ovoga projekta u budućnosti planiraju razviti i prilagođena podvodna vozila bez posade i s tehnologijama koje će procjenjivati stanje mora i njegovu raznolikost.
Strateški projekt InnovaMare i projekt Sushi drop okupljaju brojne stručnjake na nacionalnoj razini kao i lokalnoj, regionalnoj te znanstvenoj razini koji raspravljaju o razvoju inovativnih rješenja koji će kombinacijom svojih znanja i iskustava doprinijeti na polju održivosti mora i ekosustava. Ovaj tim razvija nova tehnološka rješenja i inovacije u područjima robotike i senzorike kako bi što uspješnije djelovali na očuvanje i održivost Jadranskoga mora.
View this post on Instagram
Moglo bi vas zanimati: Krčki Camino – put na koji bi svatko trebao otići
Tekst: Slowliving.hr
Foto: Unsplash, Canva