Malo je stvari koje zvuče tako primamljivo kao komad hladne pizze iz hladnjaka ili brzinski zalogaj od jučer. No ostaci hrane nisu bezazlena tema. Ako nisu pravilno ohlađeni, spremljeni i pojedeni na vrijeme, mogu postati idealno mjesto za razvoj bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.
Opće smjernice sigurnosti hrane zato naglašavaju da se ostaci trebaju brzo ohladiti, spremiti u hladnjak unutar dva sata i najčešće pojesti unutar tri do četiri dana.
Problem najčešće nije u samoj hrani, nego u tome što nakon kuhanja ili dostave predugo ostane na sobnoj temperaturi. Tada se bakterije mogu početi ubrzano množiti. FoodSafety.gov posebno upozorava da se kuhana hrana i ostaci trebaju spremiti u plitke posude i ohladiti što je prije moguće, a najkasnije unutar dva sata.
1. Ostatci pizze
Pizza je klasičan primjer hrane koju mnogi bez razmišljanja jedu hladnu sljedeće jutro. To može biti sasvim u redu, ali samo ako je pizza nakon pečenja ili dostave završila u hladnjaku na vrijeme. USDA za pizzu navodi rok čuvanja u hladnjaku od tri do četiri dana, ali samo ako je pravilno ohlađena i spremljena. Ako je ostala vani nekoliko sati, više nije sigurna samo zato što i dalje izgleda ili miriše dobro.
Najsigurnije je ostatke pizze spremiti pokrivene ili u zatvorenoj posudi kako bi se smanjio rizik dodatne kontaminacije iz hladnjaka. FDA preporučuje da se rashlađena hrana drži pokrivena u zatvorenim spremnicima ili vrećicama.
2. Kuhana piletina
Kuhana piletina jedan je od osjetljivijih ostataka hrane jer je riječ o namirnici bogatoj vlagom i hranjivim tvarima, što bakterijama odgovara. USDA za kuhano meso peradi navodi rok od tri do četiri dana u hladnjaku. No ključ je i u tome da piletina bude temeljito skuhana od početka i da se nakon obroka brzo rashladi.
Ako piletina nakon pečenja ili kupnje s rotisserie pulta dugo stoji na sobnoj temperaturi, rizik raste. Pravilo od dva sata vrijedi i ovdje.
3. Jela od riže
Riža je vjerojatno najpodcjenjeniji rizik među ostacima hrane. Sirova riža može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje mogu preživjeti kuhanje. Ako kuhana riža potom predugo stoji na sobnoj temperaturi, te se spore mogu razviti i proizvesti toksine povezane s povraćanjem i proljevom. FDA i FoodSafety.gov upravo rižu redovito navode kao klasičan primjer rizične hrane kad nije dovoljno brzo ohlađena.
Kod riže su preporuke strože nego kod većine drugih ostataka: treba je rashladiti što brže, idealno unutar jednog sata, spremiti u hladnjak i pojesti unutar 24 sata. Može se jesti i hladna, ali samo ako je pravilno ohlađena i čuvana.
4. Otvorena konzervirana hrana
Ni otvorena konzerva nije bez rizika ako ostatke samo vratimo na policu ili zaboravimo pokriti. Sigurna praksa je otvoreni sadržaj ili ostaviti kratko u konzervi u hladnjaku, ili još bolje prebaciti u čistu staklenu ili plastičnu posudu s poklopcem. USDA navodi da je hlađenje ostatka hrane u otvorenoj konzervi dopušteno, ali da će kvaliteta i okus biti bolji ako se prebaci u drugu posudu. Britanska FSA ide i korak dalje te preporučuje da se nakon otvaranja sadržaj prebaci u posudu, poklopi i ohladi.
Najjednostavnije pravilo je da takvu hranu tretirate kao i svaku drugu kvarljivu namirnicu: držite je pokrivenu u hladnjaku i pratite upute na etiketi ili rokove koji vrijede za tu vrstu hrane nakon otvaranja.
Kako ostatke hrane učiniti sigurnijima?
Najviše pomažu četiri jednostavne navike: ne ostavljati hranu dugo vani, spremati je u plitke posude, držati je pokrivenu i pojesti na vrijeme. Za većinu kuhanih ostataka vrijedi okvir od tri do četiri dana u hladnjaku, dok je za rižu sigurnije držati se 24 sata. Ako znate da nešto nećete pojesti uskoro, bolje ga je zamrznuti.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Nije doručak, a nije ni ručak – 3 fora ideje za uskrsni brunch