Tko još ima vremena svaki dan ići u kupovinu namirnica? Tko još uopće želi kupovati namirnice u lokalnim, kvartovskim trgovinama? I, za kraj, tko želi bacati hranu, posebno povrće, jer se pokvarilo?
Znamo, odgovor je na prva dva pitanja „rijetko tko“, a na zadnje – nitko.
No, činjenica je da nam usprkos svem planiranju nekad neko povrće propadne prije nego ga iskoristimo. Ispravnim načinom čuvanja, za svako povrće zasebno, možda nećemo spriječiti to da se pokvari od prekomjernog stajanja. Ipak, možda mu produživanjem vijeka pružimo više šanse da se iskoristi na pravi način.
Znate li kako ispravno čuvati povrće? Ima trikova kojima ćete produžiti vijek hrane i smanjiti mogućnost da je bacite.
Moramo napomenuti da kod čuvanja povrća postoje vrlo različita mišljenja i stavovi. Naime, neki smatraju da bi bilo dobro povrće, pa tako i neko voće, čuvati u plastičnim vrećicama u hladnjaku. Drugi, pak, smatraju da je to potpuno pogrešno. Mi vam donosimo obje varijante, pa odlučite sami. Ionako je, kao i sve, samo stvar odluke kome vjerovati.
Najbliže istini bi bilo da plastika nije idealna, ali da je dobra za čuvanje povrća u hladnjaku. Ono što je izvan hladnjaka ne bi trebalo nikako biti u plastici. Čak niti u rupičastoj plastičnoj vrećici. Povrće koje odlučite držati u plastičnoj vrećici, a trebalo bi biti zatvoreno, svakako držite u vrećici u kojoj ste napravili nekoliko rupica za zrak.
Zeleno lisnato povrće
Zelena salata, mladi špinat, matovilac i slično zeleno lisnato povrće jer najosjetljivija kategorija povrća. Mudro je, stoga, čim prije pojesti takvo povrće, da što manje čeka na svoj red. Tako ćete smanjiti mogućnost propadanja. Najbolje što možete napraviti kad donesete salatu ili drugo lisnato povrće kući jest izvaditi je ukloniti listove koji su već „načeti“. Salatu možete ostaviti u plastičnoj vrećici u kojoj ste ju možda i kupili, ali ubacite unutra savinut papirnati ubrus, da pokupi suvišnu vlagu. Nakon tog zatvorite kvačicom vrećicu, pa stavite u hladnjak. Nemoj te ju prati sve do korištenja. Salatu iskoristite kroz najviše tjedan dana.
Osim tog, nemojte lisnato povrće držati u blizini jabuka, banana ili avokada – dok zriju, oni ispuštaju plinove koji mogu ubrzati propadanje salate.
Čvršće lisnato povrće
Ovdje govorimo o kelju, zelju, blitvi i ostalom čvrstom lisnatom povrću. Važno je kod povrća koje dolazi u „vezicama“ maknuti gumicu koja ga povezuje čim prije. Držite listove zajedno dok skidate gumicu ili povez, pa zatim umotajte povrće u papirnati ručnik i stavite u plastičnu vrećicu koja se može zatvoriti. Tako će trajati tjedan, a možda i do dva.
Ako znate da nećete koristiti to povrće u idućih 10 dana, možete ga i zamrznuti. Najbolje je kratko ga blanširati prije tog. Blanširanjem ćete zaustaviti aktivnost enzima koji mogu dovesti do gubitka okusa i teksture, a ujedno ćete ukloniti prljavštinu. Povrće najprije operite, pa stavite na minutu u kipuću vodu. Izvadite, pa uronite u hladnu vodu. Tako ćete razdvojiti listove. Stavite zatim u vrećicu za zamrzavanje, a u zamrzivaču može biti između šest i osam mjeseci.
Paprike i chilli papričice
Mogu stajati u hladnjaku do dva tjedna, gotovo bez ikakve intervencije. Dobro ih je staviti u plastičnu vrećicu, ali ne morate. Ako ih želite zamrznuti, to napravite tako da ih operete, očistite i narežete na željenu veličinu. Najbolje ih je smrznuti najprije položene na ravnu površinu, pa tek onda spremati u vrećice.
Krastavci
Umotajte ih u papirnati ručnik ili platnenu krpu, pa spremite u hladnjak ili ih držite u kuhinji, na radnoj plohi. Također, držite ih podalje od jabuka, banana i avokada.
Korjenasto povrće
Korjenasto povrće može najduže trajati – mrkva, repa, krumpir, batat, cikla, rotkvica, pastrnjak… Uglavnom nema potrebe držati ih u hladnjaku, ali treba biti na hladnom, suhom mjestu. Najbolje je skladištiti ih u garaži, podrumu ili ormaru. Krumpir i batat mogu tako stajati, najbolje u papirnatoj vrećici ili pak rupičastoj vreći, oko tri mjeseca. Izbjegavajte samo vlažna mjesta jer će tako proklijati. Ako krumpir proklija, proučite je li ujedno poprimio i zelenkastu boju. U tom slučaju nemojte ga jesti.
Mrkva, pastrnjak i repa može stajati u hladnjaku, umotano u papirnati ručnik ili platnenu krpu. Tako mogu trajti i do četiri tjedna. Cikla (samo korijen) može stajati u vlažnom, čistom ručniku u hladnjaku. No, možete ih držati i u zatvorenoj vrećici. Sve ovo može trajati oko 14 dana u hladnjaku.
Bundeva
Ne treba biti u hladnjaku, dovoljno je da je na hladnom i suhom. Nemojte ju jedino držati izravno na podu, jer joj treba protok zraka. Bit će dovoljno postaviti ju na neku deblju krpu. Neka kora bude suha, a držite ju također podalje od jabuka, avokada i banana. Ako vidite da se na bundevi počnu stvarati mrlje, maknite je od drugih bundeva, jer je možda počela trunuti.
Bundeve najčešće mogu trajati i do šest mjeseci, ali ako neka počne dobivati mrlje, valja je pojesti ranije.
Tikvice
Tikvice najprije operite, očistite, posušite i čuvajte u plastičnoj vrećici, ali otvorenoj. Najbolje bi bilo pojesti ih unutar pet dana. Mogu stajati i do dva tjedna, ali će poprilično omekšati.
Prokulice i kupus
Jeste li ikada razmišljali kako su prokulice u biti sićušni kupusi? Ne znamo za vas, ali obožavamo ih! Cijele glavice prokulica i kupusa možete čuvati u hladnjaku bez vrećice. Ako ih režete na četvrtine ili polovice, spremite ih u hladnjak u zatvorenoj vrećici ili posudi. Trajat će najmanje tjedan dana, a možda i dva. Inače, prokulice duže traju kad su na stabljici, ali kod nas se gotovo nikad ne prodaju tako, nažalost.
Brokula i cvjetača
Ovo je povrće poprilično slično, pa se može i na isti način čuvati. Kao prvo, najbolje je uvijek čuvati cijelu glavicu, a ne trgati „cvjetiće“. Oboje će najdulje trajati ako ih stavite u otvorenu plastičnu vrećicu, a nemojte ih prati prije nego ga trebate. Bit će svježe i do tjedan dana ili više, ali što ranije pripremite i cvjetaču i brokulu, to će biti ukusnija.
Ipak, ako ih namjeravate zamrznuti (a možete bez problema!), razdvojite ih u cvjetiće i stavite na ravnu površinu da se zamrznu. Kad su zamrznuti, prebacite ih u vrećice. Pojedite ih unutar šest mjeseci.
Gljive
Gljice svakako držite u hladnjaku, ne na sobnoj temperaturi. Bit će im dobro u pakiranju u kojem ste ih vrlo vjerojatno i kupili – plastična posudica umotana plastičnom folijom. Ako ste ih kupili bez pakiranja, očistite ih i stavite u papirnatu vrećicu u hladnjak. Gljive nije dobro zamrzavati, pa ih iskoristite do tjedan dana nakon kupnje.
Luk
Sve vrste luka su korjenasto povrće, pa će najduže trajati na sobnoj temperaturi, ali ne previsokoj. Spremite ih na hladno i tamno mjesto, tako da mogu „disati“. Potrajat će najmanje mjesec dana. Hladnjak može ubrzati propadanje luka, te bi mogao brže proklijati. No, ne brinite se, možete ga jesti i u tom slučaju. Luk koji ste nasjeckali može stajati u hladnjaku, u plastičnoj zatvorenoj vrećici ili posudi, i do 10 dana.
Ipak, mladi luk i poriluk možete najbolje očuvati tako da ih stavite u staklenu posudu, kraja uronjenog u vodu – toliko da je korijenje pokriveno. Tako čuvan poriluk može ponovno narasti iz vrha koji ćete odrezati.
U svakom slučaju, redovito provjeravajte u kakvom je stanu povrće, pa kad vidite da je “načeto”, radije prilagodite ručak za taj dan toj namirnici. Sve da smanjimo količinu bačene hrane!
Moglo bi vas zanimati i: 3 zdrave večere (ili ručka) za dvoje – brzo i skroz drukčije
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva